Prednosti kestena za zdravlje srca i regulaciju tjelesne težine uz upozorenje za alergične na lateks
Pečeni kesteni jedna su od omiljenih jesenjih poslastica, a osim što su ukusni, imaju vrlo malo masti i dosta vlakana, kalija i vitamina C. Zato mogu biti dobar izbor za srce, probavu i kontrolu kilograma, ali uz mjeru i ne za svakoga.
Za razliku od većine ostalih orašastih plodova, kesten se odlikuje visokim udjelom ugljikohidrata i vrlo niskim nivoom masnoća. Podaci američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) pokazuju da porcija od 100 grama pečenog kestena osigurava 245 kalorija, 53 grama ugljikohidrata, 5,1 gram vlakana i tek 2,2 grama masti. Istovremeno pruža 590 miligrama kalija te 26 miligrama vitamina C, dok prosječan obrok od deset plodova, što iznosi oko 84 grama, sadrži približno 206 kalorija.
Stručnjaci ističu da minerali poput kalija i magnezija, u kombinaciji s antioksidansima, aktivno pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja i moždanog udara. Ovaj plod je naročito bogat galnom i elaginskom kiselinom, čija se koncentracija dodatno povećava termičkom obradom, a prednost mu je i to što uopće ne sadrži holesterol te ima zanemarive količine soli. Također, prirodno je bez glutena, što ga čini potpuno sigurnim za ishranu osoba koje boluju od celijakije.
Prisutna dijetalna vlakna blagotvorno djeluju na crijevnu mikrofloru i probavu, a ujedno usporavaju apsorpciju škroba i ublažavaju nagle skokove glukoze. Sa glikemijskim indeksom 54, kesten spada u namirnice s niskim glikemijskim indeksom, ali stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos može biti kontraproduktivan zbog znatnog udjela ugljikohidrata. Zbog visokog nivoa vlakana dugo pruža osjećaj sitosti, što ga čini prikladnim međuobrokom tokom redukcijskih dijeta uz uvjet održavanja kalorijskog deficita.
Naučnici s portugalskog Univerziteta Trás-os-Montes i Alto Douro su 2020. godine u časopisu Biomedicines objavili preliminarno istraživanje na 18 miševa koji su hranjeni kestenovim brašnom tokom 35 dana. Kod jedinki koje su primale veće doze zabilježeno je smanjenje abdominalnog masnog tkiva bez promjene ukupne mase, mada stručnjaci napominju da se ovi nalazi ne mogu automatski preslikati na ljude. Ipak, kesten ostaje odličan izbor za sve koji traže zasitan obrok s malo masti, dok dijabetičari trebaju pažljivo planirati porcije.
Poseban oprez savjetuje se osobama alergičnim na lateks, jer kesten spada u rizične namirnice povezane s takozvanim lateks-voćnim sindromom, pri čemu organizacija Allergy & Asthma Network navodi da 30 do 50 posto alergičnih reaguje i na pojedino voće. Pored toga, sirovi plodovi obiluju taninima koji mogu izazvati želučane tegobe ili mučninu, a kod pacijenata s težim bubrežnim i jetrenim oboljenjima mogu štetiti jetri, zbog čega se preporučuje isključivo kuhana ili pečena varijanta.
Zdravstvene službe upozoravaju da divlji kesten nije jestiv i da je otrovan, jer izaziva bolove u stomaku, povraćanje i iritaciju grla. Francuska agencija za sigurnost hrane ANSES zabilježila je da je zamjena ove dvije vrste činila 11 posto slučajeva trovanja biljkama između 2012. i 2018. godine. Razlikovanje je jednostavno: pitomi kesten ima smeđu ovojnicu s gustim, dugim bodljama i više manjih plosnatih plodova, dok divlji prepoznajemo po debeloj zelenoj kori s rijetkim bodljama i jednom krupnom, okruglom plodu.
