Viralno.
Privreda

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH odbilo zahtjev mljekara za uvođenje zaštitnih mjera

Njihov glavni zahtjev bio je uvođenje zaštitne carine, odnosno prelevmana, na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH odbilo zahtjev mljekara za uvođenje zaštitnih mjera

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na čelu s ministrom Stašom Košarcem, odbilo je inicijativu entitetskih i kantonalnih udruženja proizvođača mlijeka za hitno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. Prema zvaničnom stavu resornog ministarstva, na osnovu trenutno raspoloživih informacija nije moguće potvrditi ispunjenost zakonskih uslova niti poštivanje preuzetih međunarodnih ugovora, iako priloženi materijali predstavljaju osnovu za daljnje analize.

Nadležni su pojasnili da se procjene poremećaja na tržištu i nastale štete vrše na temelju višegodišnjih pokazatelja koji obuhvataju period od tri do četiri godine, dok su proizvođači dostavili statistiku samo za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine. Također, od udruženja je zatraženo da podatke klasificiraju po specifičnim carinskim tarifama kako bi se utvrdilo o kojim se tačno artiklima radi, uz napomenu da se zahtjev mora dopuniti i uputiti preko entitetskih organa te razmotriti unutar Vanjskotrgovinske komore BiH.

Zahtjev za uvođenje privremenih zaštitnih mjera krajem septembra uputila su udruženja iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja obuhvataju oko 68 posto domaće proizvodnje sirovog mlijeka. Poljoprivrednici su tražili uvođenje zaštitnih carina, odnosno prelevmana, u rasponu od 0,38 do 3,19 konvertibilnih maraka po kilogramu ovisno o kategoriji, kao i postavljanje uvoznih kvota prema trogodišnjem prosjeku kako bi se zaustavio prekomjeran priliv robe iz inostranstva.

Proizvođači su svoj apel potkrijepili evidencijom Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ističući da je u prvih osam mjeseci 2026. uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda, što predstavlja rast fizičkog obima, dok je ukupna vrijednost pala sa 172 na 159,7 miliona KM usljed pada uvoznih cijena. Posebno je naglašen nesrazmjer kod uvoza sireva čija prosječna cijena iznosi oko osam KM po kilogramu, dok se domaći sir istovremeno izvozi po znatno višoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu, što upućuje na plasiranje evropskih viškova po dampinškim cijenama.

Upozoravajući na mogućnost potpunog kolapsa sektora, mljekari navode da su domaće prerađivačke kompanije suočene sa zalihama koje prelaze 30 posto kapaciteta, što je dovelo do obustave otkupa i pada otkupnih cijena svježeg mlijeka za oko 30 procenata u većem dijelu države. Zbog činjenice da prihodi često ne pokrivaju ni osnovne operativne troškove poput goriva, poljoprivrednici ističu da se farme ubrzano gase, a stoka odvodi na klanje, čime se direktno dovode u pitanje ruralni razvoj i prehrambena sigurnost zemlje.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče