Iako su modrice najčešće bezopasna posljedica sitnih i neprimijećenih udaraca pri kojima dolazi do oštećenja kapilara, njihovo učestalo javljanje bez očiglednog uzroka može ukazivati na zdravstvene promjene. Sa starenjem koža gubi zaštitni masni sloj i postaje tanja, što olakšava podlijevanje krvi u okolno tkivo, a pojava je učestalija i kod žena na području ruku i nogu. Ipak, redovno stvaranje podliva na neuobičajenim mjestima zahtijeva oprez i praćenje.
Određene terapije mogu značajno doprinijeti ovoj pojavi, posebno antikoagulansi koji usporavaju zgrušavanje krvi i povećavaju sklonost krvarenju. Sličan efekat mogu izazvati i pojedini analgetici, kortikosteroidi te antidepresivi, zbog čega je pri uočavanju novih podliva neophodno konsultovati ljekara, bez samoinicijativnog prekidanja propisane terapije. Pored toga, nutritivni disbalans, poput manjka vitamina C i K ili anemije izazvane nedostatkom željeza, utiče na čvrstoću krvnih sudova, pa je u takvim situacijama potrebno provjeriti laboratorijske nalaze umjesto samostalnog uzimanja suplemenata.
Podlivi ponekad mogu biti povezani i sa znatno ozbiljnijim stanjima, uključujući oboljenja jetre koja ometaju stvaranje faktora koagulacije ili von Willebrandovu bolest. Kada je pojava modrica praćena hroničnim umorom, izrazitom malaksalošću ili smanjenim brojem trombocita, medicinska procjena postaje neophodna. U rijetkim slučajevima ovakvi simptomi mogu upućivati na poremećaje koštane srži ili leukemiju, naročito ako ih prate noćno znojenje, učestale infekcije i neobjašnjiv gubitak težine.
