Viralno.
Tehnologija

Stručnjaci zatražili kreiranje strategije za razvoj pametne industrije u BiH do 2035. godine

Na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) održana je dvodnevna Međunarodna naučna konferencija "Pametna proizvodnja na horizontu: Konceptualni pomak od Industrije 4.0 ka Industriji 5.0".

Stručnjaci zatražili kreiranje strategije za razvoj pametne industrije u BiH do 2035. godine

Domaći i inostrani istraživači okupili su se na Petoj međunarodnoj naučnoj konferenciji kako bi razmotrili primjenu savremenih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju, robotiku, digitalne blizance i kibernetičku sigurnost. Događaj je organizovalo Odjeljenje tehničkih nauka ANU BiH, u partnerstvu s Društvom za robotiku u BiH i Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Predsjednik ANU BiH Muris Čičić istakao je da Akademija želi osigurati prostor za dijalog o ključnim pitanjima društvenog razvoja i povezati nauku sa privredom.

Tokom skupa usvojeno je 15 zaključaka i preporuka usmjerenih ka uvođenju principa Industrije 5.0. Ključni prijedlog odnosi se na pokretanje izrade strategije razvoja pametne proizvodnje u Bosni i Hercegovini do 2035. godine, koja bi harmonizirala napredak vještačke inteligencije, digitalne infrastrukture i obrazovanja s prioritetima Evropske unije. Organizator skupa, akademik Isak Karabegović, naglasio je da pametna proizvodnja direktno utiče na konkurentnost zemlje i zahtijeva sistemska ulaganja u ljude, znanje i tehnološku opremljenost.

Učesnici su potcrtali razliku između prethodnih i aktuelnih industrijskih modela, naglašavajući da Industrija 5.0 postavlja čovjeka u sam centar zbivanja. Prof. dr. Vidosav D. Majstorović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pojasnio je da vještačka inteligencija može nadgledati procese i lance distribucije, ali konačne odluke donosi čovjek. Majstorović je predočio plan razvoja po etapama: do 2028. fokus je na proizvodnji usmjerenoj na radnika, do 2031. na zajedničkom djelovanju čovjeka i robota, a period od 2032. do 2035. treba donijeti autonomnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju.

Značajan dio diskusije posvećen je vještačkoj inteligenciji, generativnim modelima i imperativu kibernetičke zaštite industrijskih sistema i podataka. Istaknuta je nužnost čvršće saradnje akademske zajednice, istraživačkih laboratorija i privrede kako bi se ubrzao transfer znanja. Poseban apel upućen je za kreiranje mehanizama finansijske i stručne pomoći malim i srednjim preduzećima, koja često nemaju dovoljno resursa za samostalnu digitalnu tranziciju.

U konačnici je poručeno da modernizacija fabrika mora teći uporedo s principima energetske efikasnosti, cirkularne ekonomije i globalnim industrijskim standardima. Kako je napomenuo akademik Karabegović, cilj konferencije jeste da ponuđeni zaključci posluže donosiocima odluka i privrednicima kao temelj za konkretne reformske korake ka otpornijoj i tehnološki naprednijoj domaćoj privredi.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče