U Federaciji Bosne i Hercegovine od ukupno 551.839 registriranih radnika, čak 174.486 njih, odnosno gotovo jedna trećina, angažirano je u javnom sektoru. Ostatak zaposlenih u privredi suočava se s izazovom zarađivanja dohotka za sebe i za glomaznu administraciju. Prema ranijim procjenama Svjetske banke objavljenim prije tri godine, situacija na nivou cijele Bosne i Hercegovine još je teža, s obzirom na to da u institucijama, javnim preduzećima, zdravstvu i obrazovanju radi blizu 44 posto ukupne radne snage. Konstantna politička zapošljavanja nakon izbornih ciklusa, uz snažnu zakonsku zaštitu postojećeg kadra, pozicioniraju zemlju na samo evropsko dno.
Predstavnik poslodavaca u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH Adnan Smailbegović upozorava na nepovoljan omjer od svega 1,15 radnika na jednog penzionera, pri čemu samo Rumunija ima slične parametre, dok je prosjek u Evropi 1,7. Kako ističe, za dostizanje evropskog standarda neophodno bi bilo kreirati između 200.000 i 250.000 novih pozicija u privredi. Smailbegović napominje da u evropskim zemljama tek svaki sedmi radnik privređuje u javnoj upravi, dok je u BiH to svaki treći, naglašavajući da je administracija postala prenatrpana stranačkim kadrovima.
Zbog brojnih beneficija i sigurnosti, državna služba postala je najatraktivniji izbor za zaposlenje, čime se dodatno urušava ponuda radne snage u proizvodnim djelatnostima. S ovakvom dinamikom, Bosna i Hercegovina sve više postaje društvo starije populacije koje u velikoj mjeri opstaje zahvaljujući novčanim doznakama iz inostranstva. Na nužnost hitnih reformi ukazuje i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, koji ističe da je veći radni učinak ključno, ali i politički osjetljivo pitanje.
