Referentni indeks cijena prehrambenih proizvoda Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u septembru je u prosjeku iznosio 136 bodova, što predstavlja rast od 1,5 posto u odnosu na august te 5,8 posto u poređenju s istim mjesecom prošle godine. Prema ocjenama analitičara, cijene hrane na globalnom nivou time su dosegle najviši nivo u gotovo četiri godine, ponajviše usljed transportnih poremećaja i nepovoljnih vremenskih prilika.
Rast su prvenstveno predvodili šećer i žitarice. Cijene šećera porasle su za 6,1 posto na najviši nivo u posljednjih 18 mjeseci, dok je indeks cijena žitarica zabilježio mjesečni skok od 5,1 posto i godišnji rast od 17,2 posto. Pšenica je poskupjela za 6,3 posto zbog logističkih prepreka na Crnom moru i sušnih uslova tokom sjetve u Sjevernoj Americi, dok su cijene kukuruza više za 5,6 posto usljed slabijeg prinosa u SAD-u i smanjenog brazilskog izvoza. Zabilježeno je i poskupljenje riže za 1,4 posto, kao i biljnih ulja za 0,9 posto, dok su cijene mesa pale za 1,1 posto, a mliječni proizvodi zadržali stabilan nivo.
Kretanja na međunarodnom tržištu pšenice i žitarica od posebnog su značaja za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine svojih potreba za pšenicom, prvenstveno iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Iako skok na svjetskim berzama ne mora dovesti do trenutnog poskupljenja u domaćim trgovinama zbog postojećih zaliha, ugovora uvoznika i trgovačkih marži, dugotrajniji pritisci na troškove transporta, energije i prerade mogli bi se u narednom periodu preliti na maloprodajne cijene.
