Viralno.
BiH

Historijski put od prijedloga Alije Izetbegovića do uspostavljanja Haškog tribunala

U svojoj knjizi Amir Ahmić dugogodišnji oficir za vezu sa Haškim tribunalom iznosi intrigantne i javnosti do sada nepoznate detalje

Historijski put od prijedloga Alije Izetbegovića do uspostavljanja Haškog tribunala

Prvi predsjedavajući Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović uputio je 10. avgusta 1992. godine zvanični dopis generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda. U tom pismu iznio je prijedlog za formiranje posebnog ad hoc suda koji bi procesuirao zločine počinjene na prostoru RBiH i nekadašnje SFRJ, što je predstavljalo ključni i vizionarski korak ka uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Ovaj prijedlog naišao je na snažnu podršku međunarodnih posrednika Sajrusa Vensa (Cyrus Vance) i lorda Dejvida Ouena (David Owen). Kao mirovni pregovarači Evropske unije i Ujedinjenih naroda te tvorci Vens-Ouenovog mirovnog plana, dali su značajan doprinos daljem razmatranju ove ideje na globalnom nivou.

Kao direktan rezultat tih napora, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je 25. maja 1993. godine Rezoluciju 827 kojom je zvanično osnovan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Zadatak ove pravosudne institucije bio je procesuiranje odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji nekadašnje Jugoslavije počevši od 1. januara 1991. godine.

Sve države članice Ujedinjenih naroda bile su obavezane da sarađuju s novoosnovanim sudom i omoguće nesmetano odvijanje njegovih procesa. Kako u svom djelu „Pobjeda Bosne i Hercegovine: Saradnja i naslijeđe Haškog tribunala“ ističe Amir Ahmić, dugogodišnji oficir za vezu BiH s Tribunalom, angažman i saradnja Bosne i Hercegovine s ovom institucijom obuhvatali su znatno širi okvir od pukog djelovanja državnih organa.

Povezane priče