Finansije
Finska, koja je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom zemljom svijeta, suočava se s ozbiljnom ekonomskom krizom i novim talasom štednje. Uoči parlamentarnih izbora u aprilu, glavna rasprava vodi se o tome koje će javne usluge, socijalna davanja i druge budžetske stavke biti najviše pogođene rezovima, piše DW.
Iako već devet uzastopnih godina nosi titulu najsretnije zemlje na svijetu, Finska se suočava sa izraženom ekonomskom krizom i najavom oštrih mjera štednje. Predstojeći parlamentarni izbori u aprilu protiču u znaku rasprava o smanjenju budžetskih izdvajanja za javne usluge i socijalna davanja. Finansijski pokazatelji javnog duga i budžetskog deficita trenutno su najnepovoljniji još od 1990-ih godina, kada su krah bankarskog sektora i raspad Sovjetskog Saveza gurnuli zemlju u duboku recesiju.
U drugom tromjesečju finski javni dug popeo se na 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja znatan skok u odnosu na pretpandemijski nivo od oko 65 posto. Ovaj rast rezultat je većih ulaganja u odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu i pristupanja NATO savezu, kao i poskupljenja energenata usljed prekida oslanjanja na ruske izvore. Dodatno, državna potrošnja nadmašuje prihode još od globalne finansijske krize iz 2008. i 2009. godine, a uz starenje populacije i usporen privredni rast, procjenjuje se da će budžetski deficit u 2026. dostići 4,2 posto BDP-a.
Zbog pravila Evropske unije koja propisuju gornju granicu deficita od tri posto BDP-a, Evropsko vijeće pokrenulo je proceduru protiv Helsinkija, uz rok do kraja 2028. za stabilizaciju finansija. Vlada premijera Petterija Orpa nastoji ostvariti uštede od devet milijardi eura, ali stručnjaci procjenjuju da će buduća vlast morati osigurati rezove u rasponu od osam do 11 milijardi eura. Sve ključne političke opcije početkom godine načelno su podržale fiskalno pravilo prema kojem bi se do 2031. godine deficit trebao spustiti na nivo između dva i 2,5 posto BDP-a.
Orpova vladajuća Nacionalna koalicija najavljuje novi paket ušteda od devet milijardi eura ukoliko zadrži vlast, ciljajući rashode u zdravstvu i socijalnom osiguranju, uz izuzeće penzija i izbjegavanje rasta poreza. Nasuprot tome, socijaldemokrati zagovaraju kombinovan pristup koji uključuje i poreska opterećenja. Iako Finska bilježi stopu rizika od siromaštva ispod evropskog prosjeka, nezaposlenost je u augustu dostigla 10,3 posto, a među mladima čak 23,3 posto, što znatno nadmašuje prosjek EU od 15,4 posto. Ekonomista Lauri Olappa ističe zabrinutost da bi smanjenje javne potrošnje moglo dodatno usporiti ekonomiju, s obzirom na to da javni sektor zapošljava više od četvrtine radnika.
Finansijski pritisak pojačan je i ranijom narudžbom 64 američka borbena aviona F-35A u vrijednosti od oko 8,4 milijarde eura, dok su se ukupna godišnja vojna izdvajanja tokom rata povećala sa 4,5 na preko osam milijardi dolara, prema podacima SIPRI-ja. Vlada je najavila podizanje odbrambenog budžeta na 3,2 posto BDP-a u pravcu ostvarivanja NATO-ovog cilja od 3,5 posto, dok nacrt budžeta za 2027. predviđa manjak od 12,4 milijarde eura. Pored toga, rast cijena energenata ostaje rizik uprkos doprinosu nuklearnog reaktora Olkiluoto 3, dok ohrabrujući signali dolaze iz metalne i brodograđevne industrije, za koje se vjeruje da mogu podržati privredni oporavak kroz izvoz.
Međunarodna finansijska tržišta za sada zadržavaju povjerenje u finske javne finansije, a agencija S&P je u aprilu prilagodila izglede na negativne, ali bez obaranja samog kreditnog rejtinga. Početkom oktobra, tačnije 6. oktobra, prinos na finske desetogodišnje obveznice bio je tek 38 baznih bodova iznad njemačkih, što je znatno povoljnije u poređenju sa 128 bodova u Francuskoj ili 107 u Italiji. Predstojeći izbori i neophodni budžetski rezovi staviće Finsku pred složen zadatak da obuzda javni dug, a istovremeno očuva visoke standarde javnih usluga po kojima je prepoznata.
