Na svjetskim tržištima došlo je do pada cijena sirove nafte nakon što je povećana ponuda energenata s Bliskog istoka, dok je odluka članica G7 o korištenju strateških zaliha smanjila zabrinutost kupaca. Terminski ugovori za naftu Brent pojeftinili su za 0,71 posto, odnosno 72 centa, spustivši se na 101,59 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta zabilježila pad od 1,2 posto, odnosno 1,05 dolara, te iznosi 90,05 dolara po barelu. Ovim kretanjima Brent je izbrisao veći dio rasta iz prethodne sedmice, a WTI je ukupno oslabio za 1,6 posto.
Pritisak na smanjenje cijena uslijedio je nakon što su se zemlje G7 dogovorile o puštanju 100 miliona barela sirove nafte i dizela iz hitnih rezervi, uz preuzimanje obaveze da neće uvoditi izvozna ograničenja, što je rezultat pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa. Istovremeno, podaci o isporukama pokazuju da je bliskoistočni izvoz tokom četiri dana u posljednjoj sedmici septembra premašio predratne nivoe, uprkos učestalim napadima na komercijalna plovila u Hormuškom tjesnacu. Za razliku od sirove nafte, terminski ugovori za plinsko ulje na ICE berzi zabilježili su rast veći od dva posto, dostignuvši 1.390,25 dolara po barelu.
Analitičari ističu da je potez G7 privremeno neutralisao neposredne strahove od nestašica, uz primjetan oporavak obima saudijskog izvoza ka nivoima prije eskalacije sukoba, iako se transport odvija uz veće troškove. Prema ocjenama stručnjaka, ovakav razvoj događaja dovoljan je za trenutno smirivanje tržišta, mada i dalje postoji opasnost od oštećenja ključne energetske infrastrukture u Zaljevu. Iz analitičke kuće ING napominju da cijena Brenta i dalje ostaje iznad 100 dolara po barelu upravo zbog izraženih geopolitičkih rizika.
