Viralno.
Svijet

Zapad pojačava deportacije u Rusiju: Odbijeni azilanti i aktivisti suočavaju se sa progonom i prisilnom mobilizacijom

SAD i evropske zemlje sve češće vraćaju u Rusiju ljude koji su pobjegli nakon početka rata u Ukrajini, uključujući antiratne aktiviste i dezertere, a neki od njih su nakon povratka završili u zatvoru, piše BBC.

Zapad pojačava deportacije u Rusiju: Odbijeni azilanti i aktivisti suočavaju se sa progonom i prisilnom mobilizacijom

Prilikom slijetanja aviona u Moskvu tokom decembra, ruske sigurnosne službe dočekale su državljane koje su protjerale Sjedinjene Američke Države, među kojima su bili i aktivisti s odbijenim zahtjevima za politički azil. Jedna od deportovanih, Katja, kojoj je ime promijenjeno radi lične sigurnosti, izjavila je da je situacija bila izuzetno zastrašujuća. Iako je priložila dokaze o članstvu u opozicionom pokretu i učešću na protestima prije napuštanja Rusije, američke vlasti nisu prihvatile njenu molbu za zaštitu.

Po dolasku na moskovski aerodrom, pripadnici FSB-a uručili su vojne pozive svim deportovanim muškarcima, obavezujući ih na javljanje u vojne odsjeke odakle se regruti nerijetko upućuju na ratište u Ukrajini, što su potvrdili i drugi putnici. Nakon višesatnih ispitivanja tokom kojih su joj u telefonu pronađeni sporni podaci, Katja je privremeno puštena, ali se i dalje suočava s policijskim provjerama i pritiskom. Sličnu sudbinu doživio je i antiratni aktivista Leonid Melehin, koji je nakon deportacije iz SAD-a osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog internetskih objava u kojima je kritikovao Vladimira Putina.

Broj ruskih državljana prisilno vraćenih iz SAD-a zabilježio je ogroman skok, porastavši sa 222 tokom 2023. na više od 1.200 u 2025. godini, u sklopu zaoštrenih imigrantskih mjera tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Iz američkog Ministarstva za domovinsku sigurnost poručuju da svi postupci prolaze kroz zakonsku proceduru te da se uklanjaju oni za koje sud utvrdi da nemaju pravo boravka. Istovremeno, organizacije za ljudska prava upozoravaju da se među vraćenima nalaze i dezerteri, poput bivšeg vojnika Artjoma, koji je uprkos dokazima o krivičnom progonu deportovan preko Egipta, nakon čega je uspio pobjeći iz vojnog pritvora.

Značajan pad odobrenih zahtjeva za azil bilježi se i širom Evropske unije, gdje je stopa zaštite ruskim državljanima opala sa 23 posto u 2024. na približno 17 posto u prvih devet mjeseci 2025. godine. U Njemačkoj je broj deportacija porastao sa sedam na više od 110 u 2025. godini, dok je procenat pozitivno riješenih molbi pao na tek 6,8 posto. Zbog obustave programa humanitarnih viza i pooštravanja pravila usljed političkih pritisaka, opozicione organizacije u egzilu sada disidentima savjetuju da potraže sklonište izvan teritorije Evropske unije.

Slična neizvjesnost pogađa i bračni par Mihaila i Dašu koji u Finskoj čekaju izvršenje rješenja o protjerivanju, nakon što im je molba za azil odbijena pet puta. Mihailu u domovini prijeti procesuiranje zbog antiratnih stavova na internetu, dok Daša pripada Jehovinim svjedocima, zajednici koju ruski sudovi tretiraju kao ekstremističku. Prema podacima organizacije Memorial, broj političkih zatvorenika u Rusiji dostigao je rekordnih 1.265 tokom 2025. godine, dok glasine o novom talasu vojne mobilizacije ponovo potiču masovniji interes građana za napuštanje zemlje.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče