Američka ekonomija sve više se oslanja na ulaganja u umjetnu inteligenciju, a naglo usporavanje tog trenda moglo bi imati dalekosežne posljedice izvan tehnološkog sektora. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nedavno se sukobio s vodećim ljudima tehnološke industrije oko pitanja nekontroliranog razvoja umjetne inteligencije. Iako se njegov pristup čini politički rizičnim pred međuizbore, s obzirom na javni skepticizam prema izgradnji podatkovnih centara i primjeni AI, iza predsjednikove odlučnosti stoji mnogo širi ekonomski interes: šta bi se dogodilo s američkom ekonomijom ako se "AI groznica" naglo zaustavi tokom njegovog mandata.
Postoji više pokazatelja koliko je američka ekonomija postala zavisna od ulaganja u umjetnu inteligenciju i prateću infrastrukturu. Prema procjenama ING-a, tehnološka ulaganja, predvođena umjetnom inteligencijom i podatkovnim centrima, čine oko trećine međugodišnjeg ekonomskog rasta u 2026. godini. Jedan od glavnih stratega za američke dionice u Goldman Sachsu izjavio je da ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom pokreću oko polovine rasta dobiti kompanija iz indeksa S&P 500.
Ekonomisti upozoravaju da bi bez snažnog investicionog ciklusa koji pokreće umjetna inteligencija, američka ekonomija trenutno izgledala znatno slabije, s potencijalnim približavanjem recesiji. Ako ulaganja u AI uspore, to bi moglo pritisnuti vrijednosti dionica, smanjiti bogatstvo domaćinstava i istovremeno oslabiti korporativna ulaganja. Olu Sonola, šef američkih ekonomskih istraživanja u Fitch Ratingsu, izjavio je: „Ako muzika prestane, i ako prestane na veliki, veliki način, vjerovatno ćemo završiti u stagnaciji ili potpunoj kontrakciji tokom perioda od najmanje godinu dana.“ Dodatni problem predstavlja takozvani efekt bogatstva, gdje investitori s portfeljima izloženim tehnološkim i AI kompanijama osjećaju se bogatijima, što podstiče veću potrošnju i podržava ekonomiju.
Fitch Ratings je objavio scenarij rizika koji predviđa pad američkih dionica za oko 35 posto tokom šest mjeseci u slučaju ozbiljnog pada povezanog s AI sektorom, što bi dovelo do recesije i smanjenja američkog BDP-a za oko 1,5 posto naredne godine; agencija to, međutim, ne smatra svojim osnovnim scenarijem. Brojni investitori i akademici upozoravaju na međusobnu povezanost kompanija koje čine AI ekosistem. John Sedunov, profesor finansija na Villanova University, ističe: „Imamo ekosistem koji se vrti oko umjetne inteligencije... Postoji mnoštvo kompanija koje su vrlo ovisne jedna o drugoj. A kada prekinete kariku u takvom lancu, posljedice su neizbježne.“
Potencijalni problem za američku ekonomiju nije samo vrijednost tehnoloških kompanija, jer tržišta obveznica već signaliziraju zabrinutost zbog javnog duga, budžetskog deficita i povišene inflacije. Ako ti pritisci dovedu do dužeg perioda viših kamatnih stopa, finansiranje novih investicija moglo bi postati skuplje. Situaciju dodatno komplikuju geopolitički rizici, kao i činjenica da kompanije sve više koriste dug kako bi finansirale izgradnju infrastrukture potrebne za razvoj umjetne inteligencije.
Ipak, postoje i ekonomisti koji upozoravaju da se potencijal umjetne inteligencije ne bi trebao posmatrati samo kroz prizmu rizika od tržišnog balona. Jessica Wachter, profesorica finansija na Wharton Schoolu Univerziteta Pennsylvania, ne očekuje krizu razmjera one iz 2008. godine, već smatra da bi AI dugoročno mogao djelovati kao stabilizirajuća sila za ekonomiju. Ona je izjavila: „Zapravo mislim da će umjetna inteligencija biti svojevrsna stabilizirajuća sila… općenito će promovirati stvaranje radnih mjesta i rast.“ Upravo je u tome srž trenutne debate: umjetna inteligencija istovremeno predstavlja jedan od najvećih potencijalnih izvora budućeg ekonomskog rasta i jedan od najvažnijih izvora koncentrisanog tržišnog rizika. Za administraciju Donalda Trumpa, naglo usporavanje AI ulaganja više nije samo pitanje budućnosti tehnologije, već budućnosti američke ekonomije.
