Viralno.
Privreda

Štrajk u pravosuđu HNK traje duže od mjesec dana: Posljedice blokade trpe privreda i građani

Štrajk zaposlenih u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) traje duže od mjesec dana, dogovor se ne nazire, a građani i privreda plaćaju ceh…

Štrajk u pravosuđu HNK traje duže od mjesec dana: Posljedice blokade trpe privreda i građani

Višesedmična obustava rada u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona ušla je u drugi mjesec bez naznaka dogovora, dok se negativne posljedice sve više odražavaju na građane i privredni sektor. Sindikat insistira na uvećanju plata od 20 posto za cjelokupan kadar državnih službenika i namještenika u pravosuđu, dok kantonalne vlasti odbijaju opće povećanje, navodeći potrebu za ravnomjernim tretiranjem svih zaposlenika u javnoj upravi.

Kantonalna vlada je 12. oktobra iznijela prijedlog prema kojem bi se dodatak od 20 posto dodijelio sudskim izvršiocima te asistentima sudija i tužilaca, dok je povećanje od 10 posto predviđeno za osoblje pisarnica i zemljišnoknjižnih ureda. Pored toga, ponuđen je i rast osnovice za plate od 10 posto u 2027. godini za sve službenike i namještenike. Izvršna vlast podsjeća da su primanja službenika od februara 2025. do jula 2026. već porasla za 15,76 posto, a namještenika za 19,07 posto, uz regulisanu naknadu za pripravnost, te da je Federalnom ministarstvu pravde još u aprilu 2026. upućena inicijativa za sistemsko rješavanje ovog pitanja na nivou Federacije BiH.

S druge strane, predstavnici sindikata ne odustaju od zahtjeva da se povećanje od 20 procenata primijeni na sve radnike bez izuzetka. Predsjednica Sindikata Vesna Kojić istakla je u zahtjevu od 14. oktobra da specifičnost poslova u pravosuđu obuhvata visoku odgovornost, izloženost psihološkom pritisku i sigurnosne rizike kakvi nisu prisutni u ostalim granama javne uprave. Vlasti pak upozoravaju na nelogičnost takvog pristupa, navodeći primjere računovodstvenih ili blagajničkih poslova gdje bi zaposleni u manjim sudskim kolektivima imali znatno veća primanja u odnosu na kolege koji isti posao obavljaju za hiljade korisnika u ministarstvima.

Dugotrajna blokada rada posebno pogađa rad zemljišnoknjižnih ureda i procese registracije privrednih subjekata, što direktno koči investicione cikluse, potpisivanje ugovora i otvaranje novih radnih mjesta. Sama predsjednica Sindikata Vesna Kojić potvrdila je da nagomilani predmeti neće moći biti riješeni u kratkom roku po završetku štrajka, poručivši kako se zaostaci nastali tokom više od mjesec dana obustave rada ne mogu nadoknaditi za dan ili dva.

U javnosti se sve češće postavlja pitanje odgovornosti za nastale ekonomske gubitke, s obzirom na to da se plate u pravosudnom sistemu osiguravaju upravo iz budžeta koji pune privrednici i radnici realnog sektora. Upozorava se da bi blokada privrednih tokova mogla ugroziti finansijsku stabilnost cijelog kantona, zbog čega se apeluje na hitno uspostavljanje rada pravosudnih organa dok se socijalni dijalog nastavlja kroz pregovarački proces.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče