U noći sa subote na nedjelju, 25. oktobra, nastupa zimsko računanje vremena pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad. Iako ovaj prelazak donosi prividno sat vremena više za spavanje, stručnjaci upozoravaju da to ne znači automatski i kvalitetniji odmor za organizam. Promjena ritma, u kombinaciji sa skraćenim danima i manjom količinom prirodne svjetlosti, kod mnogih građana može izazvati osjećaj hroničnog umora, prolazne tuge i potrebe za povlačenjem u sebe.
O psihološkim implikacijama pomjeranja sata govorila je psihoterapeutkinja Armina Čerkić, naglasivši da prividno mala promjena od svega šezdeset minuta zapravo zahtijeva višednevno prilagođavanje čitavog organizma. Kako ističe, ljudi ne funkcionišu izolovano već dijele vrijeme sa svojim ukućanima, zbog čega se proces usklađivanja istovremeno odvija na nivou cijele porodice. Umor i razdražljivost koji se mogu javiti u ovom periodu često predstavljaju reakciju zajedničkog životnog prostora na novi ritam roditelja, djece i starijih članova.
Čerkić napominje da porodice na ovim prostorima već posjeduju iskustvo i kapacitet za ovakve adaptacije, jer su se kroz brojne istorijske i životne promjene naučile međusobnom razumijevanju i podršci. Iako hladniji i mračniji period godine sa sobom nosi izazove za mentalno zdravlje, zima u tradiciji nosi i vrijednost bliskijeg povezivanja i zajedništva unutar doma.
