Američki predsjednik Donald Tramp već duže vrijeme vrši pritisak na vlasti u Kijevu, što mnogi vide kao nastojanje da konsoliduje političku podršku uoči predstojećih izbora za Kongres koji se održavaju u utorak. Predstojeće glasanje odredit će ko ima većinu u oba doma američkog zakonodavnog tijela i moglo bi usmjeriti buduće vanjskopolitičke poteze Vašingtona, posebno u periodu znatno pogoršanih odnosa sa Kijevom. Tramp je naišao na oštre osude domaćih zastupnika, evropskih saveznika i zvaničnika iz Ukrajine nakon što je odobrio uvoz dizela iz Rusije i ublažio sankcije Moskvi, dok se od Ukrajine istovremeno zahtijeva prekid udara na ruska naftna postrojenja uz zabilježene prekide u dostavi sistema Patriot i razmjeni obavještajnih podataka.
Birači u SAD-u odlučuju o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, gdje bi demokrati mogli preuzeti kontrolu prvi put nakon 2020. godine, dok je borba za trećinu mandata u Senatu znatno neizvjesnija s tek sedam tijesnih utrka. Čak i ako demokrati osvoje 51 mandat u Senatu, procedura filibustera zahtijeva 60 glasova za većinu zakonskih rješenja, što iziskuje podršku dijela republikanaca. Iako su senatori ranije postizali kompromise, poput onog iz augusta kada je sa 86 glasova prihvaćen prijedlog zakona pokojnog senatora Lindzija Grejema, stručnjak za vanjsku politiku Džejms M. Lindzi iz Vijeća za vanjske odnose upozorava da stranačka polarizacija sputava zastupnike da se otvoreno suprotstave predsjedniku iz vlastitih redova.
Zakonodavna pobjeda demokrata suočila bi se i sa mogućnošću predsjedničkog veta, za čije je obaranje neophodna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što se u praksi rijetko postiže na polju vanjske politike. Kao alternativnu strategiju, stručnjak Danijel Hamilton sa Instituta Brookings navodi ugrađivanje pomoći Ukrajini u obavezujuće akte poput Zakona o odobrenju nacionalne odbrane (NDAA) ili vojnog budžeta, koje predsjednik teško može u potpunosti odbaciti. Ipak, izvršna vlast zadržava mogućnost ignorisanja donesenih propisa, što ilustruje septembarski zakon o sankcijama nakon kojeg je Tramp već 16. oktobra izdao izuzeća, kao i raniji višemjesečni zastoj u Pentagonu oko isplate odobrenih 400 miliona dolara vojne pomoći Kijevu.
