Evropski uzgajivači lososa sve češće u ishranu ribe uključuju nusproizvode peradi, dok potrošači o tome uglavnom nisu informisani jer zakonski propisi ne obavezuju trgovce da na pakovanjima istaknu sastav hrane kojom je riba hranjena. Norveška kompanija Lerøy Seafood Group, koja snabdijeva britanski lanac Tesco, potvrdila je primjenu ove prakse na svim morskim uzgajalištima. Sirovina dijelom potiče iz Velike Britanije, gdje se nusproizvodi peradarske industrije šalju na preradu u Norvešku, a potom se uzgojeni losos plasira natrag na britansko tržište.
Najveći svjetski proizvođač lososa Mowi priprema uvođenje peradarskih prerađevina u svoje pogone u Norveškoj i Škotskoj. Istovremeno, Grieg Seafood je peradarsko brašno i ulje počeo koristiti u julu, dok SalMar, drugi po veličini proizvođač na globalnom nivou, testira ovakvu prehranu još od marta.
U sastav ove hrane ulaze dijelovi piletine koji nisu namijenjeni ljudskoj ishrani, kao što su kosti, jetra i mozak. Glavni motiv za prelazak na alternativne izvore proteina jeste drastičan rast cijena ribljeg brašna, koje je u protekle dvije godine skoro udvostručilo svoju vrijednost. Poremećajima na tržištu doprinio je i klimatski fenomen El Niño, koji je znatno umanjio ulov peruanskih inćuna, ključnih za petinu svjetske ponude, dok je plavi bakalar izgubio certifikat održivosti zbog nepostizanja dogovora evropskih država o izlovnim kvotama.
