Usporedba temeljena na standardu kupovne moći (PPS), koji neutralizira razlike u općem nivou cijena među državama, pokazuje da trošak plina predstavlja znatno veće opterećenje u manje razvijenim ekonomijama. Prema ovom pokazatelju, utrošak od 100 kWh plina u Bosni i Hercegovini iznosio je 9,3 PPS. U isto vrijeme, u Hrvatskoj je taj iznos bio 6,8, dok su građani Mađarske izdvajali svega 4,3 PPS.
Statistički podaci za period od januara do juna pozicioniraju Bosnu i Hercegovinu u sredinu evropske rang-liste prema kupovnoj moći. Najveći relativni trošak za ovaj energent zabilježen je u Švedskoj sa 17,7, Portugalu sa 15,0 te Nizozemskoj sa 13,8 PPS. S druge strane, najpovoljnije uslove imali su potrošači u Mađarskoj (4,3), Luksemburgu (6,6) i Hrvatskoj (6,8).
Važno je naglasiti da ovi podaci obuhvataju period prije dva velika poskupljenja koja su pogodila Federaciju BiH u drugoj polovini godine. Vlada FBiH je od 1. jula podigla veleprodajnu cijenu za 14,42 posto, odnosno sa 865,40 na 990,19 KM za 1.000 kubnih metara, da bi od 1. oktobra uslijedio novi skok od 12 posto na 1.109,01 KM. Prethodno su u toku godine cijene već rasle 1. januara za 3,99 posto i 1. aprila za 4,59 posto.
Na nivou Evropske unije, prosječna cijena plina za domaćinstva u prvom polugodištu smanjena je na 0,11 eura po kWh, što predstavlja pad od 10,2 posto u odnosu na drugu polovinu 2025. godine, te 3,5 posto u poređenju s istim periodom prošle godine. Zabilježena je najniža prosječna vrijednost još od prve polovine 2022. godine, uz povratak uobičajenih sezonskih kretanja cijena kakva su postojala prije energetske krize.
Gledano isključivo u eurima, domaćinstva u Švedskoj plaćaju najskuplji plin od 0,22 eura po kWh, a slijede Nizozemska sa 0,16 te Francuska i Portugal sa po 0,13 eura. Nasuprot tome, najniže tarife evidentirane su u Mađarskoj sa 0,03 eura, Hrvatskoj sa 0,05, dok Rumunija i Slovačka bilježe cijenu od po 0,06 eura.
U poređenju sa prvom polovinom 2025. godine, posmatrano u nacionalnim valutama, pojeftinjenje je zabilježeno u 12 evropskih država, poskupljenje u njih sedam, dok su u četiri zemlje cijene ostale stabilne. Najizraženiji pad osjetili su građani Bugarske sa 14,5 posto, Grčke sa 11,3 i Španije sa 10 posto, dok je najveći skok zabilježen u Rumuniji (9,3 posto), Hrvatskoj (8,9 posto) i Slovačkoj (6,6 posto). Informacije za Poljsku označene su kao povjerljive, dok Kipar, Malta i Finska ne dostavljaju podatke o cijenama plina za domaćinstva.
