Hormonalne promjene uzrokovane stresom u trudnoći, posebno povišen nivo kortizola, mogu značajno utjecati na crijevne bakterije buduće majke. Naučna istraživanja sve intenzivnije ukazuju na to da se ove mikrobne promjene prenose i na novorođenče, pri čemu stručnjaci naglašavaju da mikroorganizmi predstavljaju neodvojivi dio živih bića i da ih ljudski organizam prilagođava na brojne načine.
Formiranje bebinog mikrobioma započinje znatno prije samog rođenja, dok promjene vaginalne flore pripremaju novorođenče za proces koji stručnjaci opisuju kao bakterijsko krštenje pri porođaju. Zajedno sa sastojcima iz majčinog mlijeka, ove bakterije grade temelj djetetovog imuniteta i zdravlja, no pojava hroničnog stresa može poremetiti taj prirodni tok.
Naučna studija provedena 2025. godine na laboratorijskim pacovima pokazala je da mladunci stresiranih majki razvijaju specifičan mikrobni profil povezan s depresivnim stanjima. Kada su istraživači presadili te mikrobe na druge jedinke, uočili su prenos depresivnog ponašanja, što potvrđuje snažnu biološku vezu između stresa majke, crijevne flore i mentalnog stanja potomstva.
