Ilegalna trgovina duhanom predstavlja ogroman globalni izazov, pri čemu približno 13 procenata ukupne svjetske potrošnje cigareta potiče iz nezakonitih tokova, što čini svaku osmu popušenu cigaretu. Ovaj podatak, koji isključuje Kinu zbog specifičnog državnog monopola, obuhvata oko 370 milijardi komada godišnje. Kao posljedica ovakvih aktivnosti, državni budžeti širom svijeta godišnje trpe gubitke između 47 i 59 milijardi eura, odnosno od 92 do 115 milijardi KM neostvarenih poreznih prihoda.
Analiza koju je provela konsultantska kuća Oxford Economics, pod nazivom „Ekonomska procjena pokretača ilegalne trgovine“, obuhvatila je devet specifičnih tržišta: Australiju, Bangladeš, Brazil, Čile, Francusku, Maleziju, Nizozemsku, Pakistan i Ukrajinu. Rezultati ukazuju na zajednički obrazac gdje porezna opterećenja čine oko 77 posto maloprodajne cijene legalnih pakovanja, dok su legalni proizvodi od 1,5 do 3,5 puta skuplji od onih na crnom tržištu. U periodu od 2015. do 2025. godine prosječno učešće sive zone u ovim zemljama skočilo je sa 18 na 43 posto, pri čemu je 2025. porezni gubitak u prosjeku iznosio čak 85 posto ukupno naplaćenih nameta.
Drastičan primjer zabilježen je u Francuskoj, gdje je tokom 2025. godine čak 54 posto potrošenih cigareta bilo bez plaćene domaće akcize, uz fiskalni minus od 14,5 milijardi eura. Sličan tempo promjena zadesio je i Nizozemsku, gdje je za deceniju učešće neoporezovanih cigareta poraslo sa šest na 45 posto nakon realnog rasta akciza od 60 procenata, stvorivši manjak od oko 2,2 milijarde eura. Nasuprot tome, primjeri Brazila i Malezije pokazuju da stabilizacija porezne politike nakon naglih poskupljenja može smanjiti sivo tržište, mada povratak na ranije stanje često zahtijeva i do osam godina intenzivnih mjera.
