Viralno.
Internet

Argentina planira gradnju masivnog AI centra u Patagoniji uz poreske olakšice i minimalna pravila

Argentinski predsjednik Javier Milei želi privući ulaganja u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju (AI) poreznim olakšicama i minimalnom regulacijom.

Argentina planira gradnju masivnog AI centra u Patagoniji uz poreske olakšice i minimalna pravila

Predsjednik Argentine Javier Milei nastoji privući globalne investicije u sektor umjetne inteligencije nudeći minimalnu regulaciju i značajne poreske stimulacije. Glavni fokus usmjeren je na hladnu regiju Patagonije, koja raspolaže prostranim slobodnim zemljištem, snažnim vjetrovima i resursima plina iz škriljevca s nalazišta Vaca Muerta, pogodnim za napajanje i hlađenje energetski zahtjevnih postrojenja. Dok se u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi suočavaju s otporom lokalnih zajednica i preopterećenjem elektroenergetskih mreža, argentinske vlasti predlažu smanjenje poreza na dobit sa 25 na 15 posto za investicije veće od milijardu dolara, što još uvijek čeka potvrdu u Senatu.

Interes za argentinske potencijale već su pokazali vodeći tehnološki akteri, a sa šefom države sastajali su se investitor Peter Thiel, te predstavnici giganata kao što su OpenAI, Amazon, Google i Oracle. Među najznačajnijim najavljenim projektima izdvaja se inicijativa poljske kompanije za obnovljivu energiju Green Capital, koja namjerava uložiti tri milijarde dolara (2,7 milijardi eura) u izgradnju računarskog centra u Patagoniji. Prema navodima Marte Zlotkowske iz te kompanije, Patagonija se pokazala kao najbolja lokacija u globalnoj konkurenciji, a kampus bi u punom kapacitetu trošio oko 2,7 puta više električne energije nego cijeli Buenos Aires u 2025. godini, uz obećanje da će se energija proizvoditi autonomno putem vjetra, sunca i plina.

Iako su lokalni stočari u pokrajini Chubut, pritisnuti dugotrajnim sušama i padom profitabilnosti uzgoja ovaca, iznajmili oko 130.000 hektara zemljišta za buduće postrojenje čiji se početak gradnje ne očekuje prije 2028. godine, projekat izaziva podijeljene reakcije. Stanovnici obližnjeg Trelewa izražavaju duboku zabrinutost zbog nedostatka informacija o utrošku vode i ekološkim posljedicama, organizirajući proteste pod parolom očuvanja regije od podatkovnih centara. Istovremeno, ekološki istraživači i analitičari upozoravaju da ovakvi centri ne donose mnogo novih radnih mjesta niti jačaju domaći tehnološki suverenitet, s obzirom na to da će se računarski kapaciteti izvoziti za potrebe multinacionalnih korporacija.

Odbijanje uvođenja regulatornih okvira za vještačku inteligenciju, koje Milei zagovara kao stratešku prednost u odnosu na strožija pravila u Evropskoj uniji i SAD-u, nailazi na oštre kritike unutar akademske i političke zajednice. Stručnjaci poput profesora računarskih nauka Nicolása Wolovicka upozoravaju da bi država mogla postati nekontrolisano testno područje bez mehanizama zaštite od masovnog nadzora i kibernetičkih prijetnji. Pored toga, opozicija u Kongresu optužuje vlast za rasprodaju nacionalnih resursa stranim investitorima, zbog čega je predsjednik već bio prinuđen korigovati zakonske prijedloge o stranom vlasništvu nad nekretninama i planove o korporacijama kojima bi potpuno upravljali AI agenti.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče