Meksiko u znaku priprema za Dan mrtvih: Ogromne skulpture skeleta krase polja nevena
U meksičkom gradu Atlixcu, usred narandžastih polja nevena, postavljene su džinovske skulpture skeleta inspirisane predhispanskim božanstvima, dok farmeri na okolnim njivama beru cvijeće uoči Dana mrtvih.
Upečatljivi prizori zabilježeni su u utorak na cvjetnim poljima u Meksiku, gdje su postavljene masivne, živopisne skulpture kostura u sklopu tematske izložbe. Ova umjetnička postavka smještena je na otvorenim zasadima, dok se u pozadini pojedinih figura veličanstveno uzdiže vulkan Popocatépetl.
Sastavni dio postavke čine i raskošni lukovi izrađeni od nevena, od kojih jedan uokviruje pogled na kapelu San Miguel Arcángel, dok posjetioci prolaze kroz cvjetne prolaze. Istovremeno, na okolnim parcelama lokalni poljoprivrednici uveliko beru neven i cvijet poznat kao lavlja šapa, a snimci iz zraka dočaravaju radnike okružene intenzivnim narandžastim i crvenim tonovima.
Neven predstavlja centralni simbol tradicionalnog praznika Dan mrtvih, koji se u ovoj zemlji obilježava krajem oktobra i početkom novembra, dosežući vrhunac 1. i 2. novembra. Iako koincidira s katoličkim blagdanima Svih svetih i Dušnog dana, ovaj praznik je očuvao duboke autohtone korijene te se ističe vedrim, veselim i živopisnim karakterom.
Prema podacima UNESCO-a, domorodačke zajednice gaje vjerovanje da se duše pokojnika u ovom razdoblju privremeno vraćaju među žive. Ovaj vremenski period takođe označava i završetak godišnjeg poljoprivrednog ciklusa uzgoja kukuruza, koji je osnovna kultura u meksičkoj poljoprivredi.
Kako bi preminulim članovima olakšali povratak domovima, porodice prave staze od cvjetnih latica, svijeća i prinosa vodeći ih od groblja do kućnih pragova. Na porodičnim oltarima i grobnicama izlažu se omiljena jela preminulih, uz ukrase od rezbarenog papira i cvijeće, a pripremama se pristupa s velikim poštovanjem jer se vjeruje da preminuli mogu donijeti napredak i dobar urod ili, u suprotnom, izazvati nevolje i bolest.
UNESCO podsjeća da Dan mrtvih predstavlja fuziju prastarih predhispanskih običaja i katoličkih elemenata pristiglih sa evropskim uticajem u 16. vijeku. Nakon što je proglašen kulturnim dobrom 2003. godine, praznik je 2008. godine zvanično uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
