U Sarajevu je u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ održan akademski diskurs posvećen temi „Krleža i Bosna“. Ulogu predavača imao je akademik Gradimir Gojer, dok je skup moderirao doc. dr. Muhamed Šemoski, dopisni član i generalni sekretar ove akademije.
Otvarajući raspravu, Šemoski je naglasio važnost naučnog sagledavanja veza istaknutih književnika s Bosnom i njenom prošlošću, dodavši da stvaralaštvo Miroslava Krleže pokreće ključne teme vezane za društvo, identitet i kolektivno pamćenje. Također je podcrtao vrijednost bosanskog kulturnog naslijeđa, posebno srednjovjekovnih stećaka, napominjući da se Krležina veza s Bosnom treba analizirati unutar širih civilizacijskih i historijskih okvira.
Akademik Gojer je tokom svog izlaganja iznio istraživačke uvide o odnosu Krleže i Bosne i Hercegovine, fokusirajući se na književnu djelatnost, izdavaštvo i pozorišnu umjetnost. Prema njegovim riječima, domaći autori su dokazali duboko razumijevanje piščevog opusa, ali i sposobnost da ga kroz autorski rad slojevito obogate, osvrnuvši se pritom i na uspješne teatarske i literarne eksperimente temeljene na njegovim djelima.
