Prema novoj globalnoj procjeni rizika, ljudska vrsta bi se do 2100. godine mogla suočiti s opasnošću od potpunog nestanka usljed zloupotrebe vještačke inteligencije ili izbijanja nuklearnog rata. Ove prijetnje nalaze se na samom vrhu liste od 17 ključnih opasnosti po ljudsko zdravlje tokom predstojećih 75 godina, uz klimatske promjene, dječiju pothranjenost te smanjenje finansijske pomoći koju razvijene zemlje upućuju siromašnijima. Eksperti iz komisije medicinskog časopisa The Lancet upozoravaju na međusobnu povezanost ovih faktora, ali istovremeno naglašavaju da postoje jasni načini za ublažavanje opasnosti.
Profesor Kristofer Mari, kopredsjedavajući komisije i čelnik Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu u Vašingtonu, istakao je kako će odluke današnjih vlasti presudno oblikovati budućnost i zdravlje generacija koje dolaze. Kako bi odredili nivo opasnosti, istraživači su koristili parametar godina života prilagođenih invaliditetu (DALY), proračunavajući potencijalni gubitak zdravih godina usljed bolesti, prerane smrti i invaliditeta. U izvještaju se navodi da zlonamjerna primjena vještačke inteligencije, posebno u razvoju biološkog oružja, kao i nuklearni rat koji bi doveo do masovne gladi, nose stvarni rizik od izumiranja, pri čemu bi nuklearna prašina mogla zakloniti Sunce i izazvati globalnu krizu hrane.
Osim egzistencijalnih prijetnji, faktori poput zagađenja zraka, otpornosti na antibiotike, pothranjenosti djece i klimatske krize mogli bi odnijeti više od milijardu godina kvalitetnog života, zbog čega su označeni kao katastrofalne opasnosti. Na listi su se našli i konvencionalni ratovi, redukcija međunarodne podrške, alkoholizam, hipertenzija, ekonomska nejednakost, manjak obrazovanja, prirodne pandemije, pretilost, narušeno mentalno zdravlje, konzumacija duhana i nezdravo starenje. Uslov za uvrštavanje na listu bio je znatan potencijal za ugrožavanje zdravlja uz postojanje mogućnosti da se te posljedice ublaže odgovarajućim mjerama.
