Među vozačima je rasprostranjeno uvjerenje da vozilo nakon aktiviranja lampice za rezervu počinje usisavati nataloženi mulj i nečistoće s dna rezervoara. Iako ovo zvuči logično, način na koji je konstruisan sistem napajanja gorivom u potpunosti to demantuje. Naime, pumpa uvijek crpi gorivo iz najniže tačke rezervoara, bez obzira na to da li je on pun ili skoro prazan, kako bi iskoristila maksimalnu raspoloživu količinu tečnosti.
Paljenje upozorenja za rezervu ne mijenja zonu usisavanja, pa eventualne sitne čestice predstavljaju jednak rizik i pri punom rezervoaru. Sam sistem posjeduje nekoliko nivoa filtracije, počevši od zaštitne mrežice na pumpi do finih filtera prije ubrizgavanja. Ipak, ozbiljnije naslage hrđe i vode mogu nastati kod starijih automobila s metalnim rezervoarima ili nakon dužeg stajanja, no automobil ih ne počinje povlačiti tek paljenjem rezerve, već je ključno opće stanje goriva.
Glavni razlog zbog kojeg stručnjaci savjetuju izbjegavanje konstantne vožnje na minimumu jeste očuvanje same električne pumpe. U većini savremenih vozila pumpa je potopljena u rezervoaru, pri čemu gorivo služi za njeno hlađenje i podmazivanje radnih dijelova. Česta vožnja s minimalnim nivoom može dovesti do prekida stabilnog dotoka goriva, dok naglo kočenje, ubrzavanje ili oštri zavoji mogu pomjeriti preostalu tečnost i uzrokovati usisavanje zraka.
