Viralno.
Cijene

Visoke cijene na pijacama širom BiH: Građani primorani pažljivo birati osnovne namirnice

E moje dijete, kakve su nam penzije, dobro možemo i priuštiti išta, govori on

Visoke cijene na pijacama širom BiH: Građani primorani pažljivo birati osnovne namirnice

Iako su domaći poljoprivredni proizvodi na pijacama širom Bosne i Hercegovine svježi, zbog konstantnog poskupljenja postali su teško dostupni velikom broju građana. Uslijed činjenice da primanja ne uspijevaju pratiti kontinuirani rast životnih troškova, kupci su primorani znatno opreznije raspolagati kućnim budžetom. U posebno složenoj situaciji nalaze se penzioneri, s obzirom na to da najveći dio svojih mjesečnih prihoda troše upravo na prehranu.

Zvanični statistički podaci jasno ilustruju nesrazmjer između zarada i realnih troškova života u oba entiteta. U Federaciji BiH prosječna neto plata iznosi 1.757 KM, dok prosječna penzija dostiže 885,61 KM, što je znatno ispod sindikalne potrošačke korpe koja iznosi 3.810,70 KM. Slična situacija bilježi se i u Republici Srpskoj, gdje je prosječna neto plata 1.695 KM, penzija 725,56 KM, a vrijednost sindikalne potrošačke korpe iznosi 2.936,62 KM.

Kupci u Sarajevu naglašavaju da su prinuđeni kupovati osnovne namirnice bez obzira na drastičan skok cijena. Jedna penzionerka je prokomentarisala: „E moje dijete, kakve su nam penzije, dobro možemo i priuštiti išta. Mi smo penzioneri. Izađem i kupim onoliko koliko mi novčanik dozvoljava”. Druga sagovornica potvrdila je da su artikli poput špinata i blitve izuzetno skupi, napominjući: „Cijene su visoke, sve je skupo, ali čovjek mora nešto kupiti. Za naša primanja sve je skupo”. Prodavačica Suada Omanović pojašnjava kako su poskupljenje goriva i troškovi plasmana robe direktno utjecali na formiranje cijena, dodajući da se promet pojača uglavnom u periodu isplate penzija.

Ni situacija na pijacama u Banjoj Luci nije ništa povoljnija, gdje građani ističu da čak i za minimalne količine povrća i voća moraju izdvojiti znatna novčana sredstva. Jedan od prolaznika naglašava da su se ljudi već navikli na ovakvo stanje, rekavši: „Ne žale se baš toliko, već su navikli. Šta je tu je – ko može kupi, ko ne može, hvala lijepo”. Drugi kupac navodi drastičan primjer izdataka: „Za pola bundeve i tri kukuruza izdvojio sam 40 maraka. Pošto su primanja loša, nema se šta očekivati”. Građani također skreću pažnju da je iznos od pet KM za kilogram paradajza prevelik teret, zbog čega su mnogi primorani svakodnevnu kupovinu prilagođavati sve skromnijim mogućnostima.

Povezane priče