Ključni razlog za tišu predizbornu kampanju ove godine leži u izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt. Ove izmjene dale su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BiH) znatno šire ovlasti. CIK sada ima efikasnije mehanizme za sankcionisanje kršenja izbornih pravila.
Među prekršajima koji se strože sankcionišu su prerana kampanja, govor mržnje, retorika podjela i zloupotreba javnih resursa za političku promociju. Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivši član CIK-a, smatra da su izmjene zakona značajno smanjile nezakonitu kampanju. On ističe da je najveća promjena u tome što CIK sada može efikasno sankcionisati takvo ponašanje političkih stranaka.
Šehić naglašava da su izrečene novčane kazne utjecale na političke aktere da više vode računa o poštovanju Izbornog zakona. Za njega je neprihvatljivo da kandidati koji žele sjediti u zakonodavnoj vlasti krše zakone države. On izražava nadu da će se kampanje uskoro fokusirati na ekonomske programe i vratiti kulturu dijaloga, umjesto na diskreditaciju protivnika.
Primjetno je i odsustvo govora mržnje te iznošenja predrasuda i stereotipa prema drugima, što je posebno opasno za Bosnu i Hercegovinu. Šehić kritikuje nerealna predizborna obećanja, poput onih o "silnim milijardama" novih investicija. On poziva političare da budu realniji i građanima ponude ostvarive ciljeve u narednom četverogodišnjem mandatu.
Javne TV debate postaju sve rjeđe iz izbornog ciklusa u ciklus, a ove godine ih je najmanje. Čak i kada su najavljene, mnogi kandidati se ne pojave. Šehić smatra da je apsolutno neprihvatljivo da se političari ne odazovu na debate, jer je to njihova obaveza prema javnim servisima i građanima. Izbjegavanje sučeljavanja pokazuje nepoštovanje birača.
Ipak, Šehić ne vjeruje da će pojavljivanje ili nepojavljivanje u debatama imati značajniji utjecaj na birače, jer se, prema njegovom mišljenju, "unaprijed zna ko će za koga glasati". Na kraju, izražava želju da se političari odupru retorici koja vrijeđa i stvara animozitet. On ističe da mnogi političari u BiH ne predstavljaju uzor ponašanja, te da atmosfera napetosti često navodi građane da glasaju "za svoje" umjesto za vlastitu budućnost.
