Iako se Alzheimerova bolest pretežno vezuje za zaboravnost i gubljenje stvari, početne manifestacije mogu biti znatno diskretnije. Medicinski stručnjaci ističu da se rani simptomi često odražavaju na promjene raspoloženja, ponašanje, upravljanje kućnim finansijama i upotrebu tehnologije. Budući da se ove suptilne promjene mogu javiti prije očiglednih poteškoća s memorijom, okolina ih nerijetko pogrešno pripisuje umoru, stresu ili uobičajenom procesu starenja.
Među prvim pokazateljima mogu biti neuobičajene poteškoće s raspodjelom novca i plaćanjem računa, ponavljanje istih uplata ili podložnost finansijskim prevarama. Također, osobe koje su bile dobro organizirane mogu početi teže planirati obaveze, dok se u društvenom životu može javiti povlačenje usljed nesigurnosti u praćenju razgovora. Znakovi upozorenja obuhvataju i iznenadne promjene raspoloženja, poput apatije ili tjeskobe, kao i učestalo ponavljanje istih pitanja unutar kratkog vremenskog intervala.
Problemi se mogu očitovati i kroz gubitak već usvojenih vještina korištenja poznatih tehničkih uređaja, kao i kroz dezorijentaciju na trasama ili mjestima koja su osobi odranije dobro poznata. Naučna istraživanja dodatno ukazuju na potencijalnu vezu između slabljenja čula mirisa i promjena na mozgu, iako taj simptom sam po sebi nije dokaz bolesti. Važno je naglasiti i pojavu anosognozije, stanja u kojem osoba nije svjesna vlastitih poteškoća, pa porodica postepeno i neprimjetno preuzima njene svakodnevne dužnosti.
