Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u proteklom periodu učestalo ističe stav da se u savremenom svijetu odvija sukob islama i kršćanstva, navodeći kako su Srbi u Bosni i Hercegovini tu navodnu prijetnju prepoznali još 1992. godine. Ovakvi istupi predstavljaju dio šire kampanje kojom se nastoje revidirati uzroci ratnih sukoba u BiH, umanjiti odgovornost za počinjeni genocid i ratne zločine nad Bošnjacima, te osporiti činjenice utvrđene pred Haškim tribunalom.
Iako na području Banje Luke, Prijedora ili Podrinja 1992. godine nije bilo prisustva radikalnih islamističkih elemenata, lokalno muslimansko stanovništvo je masovno protjerano, ubijano, a njihova historijska i kulturna baština planski uništavana. Uporedo s tim, postavlja se pitanje odgovornosti za stradanje i progon katoličkog stanovništva na tim istim prostorima, uključujući rušenje porodičnog doma kardinala Vinka Puljića, kao i pokolj u prijedorskom selu Briševo u julu 1992. godine, gdje su srpske snage usmrtile 67 Hrvata.
Prema zvaničnim podacima koje je na godišnjem saboru svećenika predočio banjolučki biskup don Željko Majić, Banjolučka biskupija danas broji tek 22.951 vjernika, što je zabilježeno krajem 2025. godine. Riječ je o drastičnom demografskom padu u odnosu na period prije 1992. godine, kada je na tom prostoru živjelo oko 129 hiljada katolika.
