Sve veći broj centralnih banaka donosi odluku o preispitivanju lokacija na kojima skladišti svoje zlatne rezerve. Primjer Nizozemske, koja je premjestila dio svojih poluga iz Sjeverne Amerike u London, jasno ilustruje da u okolnostima izraženih geopolitičkih rizika više nije presudno samo posjedovati plemeniti metal, već i osigurati brz pristup u slučaju kriznih situacija.
Nizozemska centralna banka (DNB) saopštila je da je u periodu od marta do augusta 2026. godine premjestila približno 86 tona zlata iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u London, navodeći kao ključne razloge rastuće globalne napetosti i potrebu za većom spremnošću. London predstavlja globalno čvorište za trgovinu fizičkim zlatom, a pohrana u Banci Engleske omogućava jednostavniji plasman na međunarodnom tržištu. Nakon ove operacije, udio nizozemskog zlata u britanskoj prijestolnici porastao je sa 18,1 na 32,1 posto, čime je London postao glavno pojedinačno skladište za Nizozemsku, dok se na domaćem tlu nalazi 30,8 posto, a u New Yorku i Ottawi po otprilike 18,5 posto.
Proces premještanja nije u potpunosti izveden fizičkim transportom preko okeana. Na osnovu analiza Svjetskog savjeta za zlato, oko 59 tona prodato je u New Yorku dok je istovjetna količina kupljena na londonskom tržištu. S druge strane, više od 27 tona fizički je dopremljeno iz Sjeverne Amerike u nizozemski trezor, nakon čega je ekvivalentan iznos prebačen u trezore u Londonu.
