Viralno.
Finansije

Prodaja sigurnih potraživanja Federacije BiH bankama ukazuje na manjak novca u budžetu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i ove godine prodaje bankama dio potraživanja od javnih preduzeća i Kantona Sarajevo, ukupno 46,3 miliona eura (90,6 miliona KM). Federalno ministarstvo finansija ponude prima do 22. oktobra 2026. godine.

Prodaja sigurnih potraživanja Federacije BiH bankama ukazuje na manjak novca u budžetu

Federalno ministarstvo finansija raspisalo je javni poziv za prodaju nedospjelih potraživanja po kreditima koji na naplatu stižu tokom naredne godine. Riječ je o sredstvima koja je Federacija Bosne i Hercegovine ranije proslijedila javnim preduzećima i Kantonu Sarajevo nakon zaduživanja kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kroz ugovor o faktoringu, komercijalne banke preuzimaju pravo naplate uz diskont, čime entitet odmah osigurava gotovinu, ali se odriče dijela ukupnog iznosa.

Najveći dio potraživanja odnosi se na preduzeće Ceste FBiH u iznosu od 24,52 miliona eura, odnosno 48 miliona KM, na osnovu EIB-ovog zajma namijenjenog obnovi saobraćajnica. Slijedi dug Kantona Sarajevo od 7,5 miliona eura (14,7 miliona KM) po aranžmanu sa EBRD-om za javni prevoz, dok obaveze Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i Elektroprivrede HZHB iznose 7,24 miliona eura (14,2 miliona KM), odnosno 7,04 miliona eura (13,8 miliona KM) za modernizaciju elektroenergetskog sistema. Za osiguranje ovih obaveza deponovane su mjenice dužnika, a cjelokupan rizik naplate u potpunosti preuzimaju licencirane banke.

Ekonomista i poslanik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić (NiP) naglašava da se ovaj model primjenjuje već treću godinu uzastopno, iako dužnici ne predstavljaju finansijski rizik. On ističe da nije riječ o spornim ili problematičnim dugovanjima, već o stabilnim subjektima čije su obaveze strogo regulisane međunarodnim ugovorima. Zbog toga Čavalić smatra da ovakav potez prvenstveno upućuje na kratkoročni nedostatak novca u federalnoj kasi pred kraj godine, uz vjerovatnoću da je prostor za emisiju trezorskih zapisa već iscrpljen, iako zvanične potvrde resornog ministarstva za to nema.

Tržišna cijena po kojoj će banke preuzeti ova potraživanja još nije utvrđena, ali se procjenjuje da bi mogla iznositi između 90 i 95 procenata njihove nominalne vrijednosti, slično kao 2024. godine kada je naplaćeno 91 posto. Predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku navodi da se o ovom pitanju nije zvanično raspravljalo na odboru, ali da nadležni u ministarstvu u tome vide rješenje za izmirenje dospjelih budžetskih stavki. Kao jedan od razloga za ovakvo stanje spominje se i kašnjenje u primjeni Zakona o fiskalizaciji transakcija, za koji se očekivalo da donese znatne prihode.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP) ranije je potvrdio da je Vlada svjesno preuzela određeni rizik računajući na novu fiskalizaciju i potrebu da se odgovori na zahtjeve penzionera, uz napomenu da su sva zaduženja planirana unutar budžeta te da bi novi propisi trebali obezbijediti dodatnih milijardu do milijardu i po KM. Istovremeno, Čavalić upozorava da Ceste FBiH nemaju problem s likvidnošću nego sa sporom realizacijom projekata usljed administrativnih zastoja, zaključivši da prodaju sigurnih potraživanja ne treba nastavljati jer će dužnici svoje obaveze izvjesno izmiriti na vrijeme.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče