Viralno.
Zdravlje

Peckanje i žarenje jezika bez vidljivog razloga: Šta sve može biti uzrok i kada potražiti pomoć

Peckanje jezika može ukazivati na manjak vitamina i željeza, dijabetes ili druge zdravstvene probleme, posebno ako dugo traje

Peckanje i žarenje jezika bez vidljivog razloga: Šta sve može biti uzrok i kada potražiti pomoć

Jezik ima ključnu ulogu u govoru, gutanju i percepciji okusa, no često može biti izložen bolu, žarenju i nelagodi. Iako se ovakav osjećaj uglavnom javlja nakon konzumiranja previše tople ili začinjene hrane, pojava peckanja bez jasnog povoda koje traje danima ili sedmicama zahtijeva ljekarsku pažnju. U slučajevima kada su prisutni trnjenje i žarenje bez vidljivih promjena na sluznici, riječ je o sindromu pekućih usta, stanju koje može trajati mjesecima, narušiti san i otežati ishranu.

Ovaj sindrom znatno češće pogađa žene u postmenopauzi, pri čemu hormonalne promjene mogu imati utjecaja, iako tačan uzrok često ostaje neutvrđen. Također, osjećaj peckanja može biti povezan s dijabetesom, vraćanjem želučane kiseline, oštećenjem nerava, pušenjem ili iritacijama nastalim stomatološkim zahvatima. Dijagnoza se u pravilu postavlja detaljnim pregledom i isključivanjem drugih oboljenja.

Značajan faktor može biti i manjak ključnih nutrijenata u organizmu, prvenstveno željeza, folata i vitamina B12, koji su neophodni za zdravlje sluznice i funkciju živaca. Nedostatak željeza može prouzrokovati da jezik postane gladak, sjajan i izrazito crven, uz prateći umor i anemiju, dok manjak vitamina B12 može izazvati i neurološke smetnje. Osobe koje primjenjuju isključivo biljnu ishranu pod većim su rizikom, pa se u slučaju dugotrajnih simptoma savjetuju laboratorijske pretrage krvi prije uzimanja bilo kakvih suplemenata.

Uzrok tegoba mogu biti i alergijske reakcije na svježe voće i povrće kroz oralni alergijski sindrom, ali i preosjetljivost na sastojke pasti za zube ili vodica za ispiranje usta. Do iritacije i pojačane osjetljivosti sluznice dovodi i smanjeno lučenje pljuvačke, odnosno suhoća usta, što može biti posljedica dehidracije ili upotrebe određenih medikamenata. Dodatno, gastroezofagealni refluks može potaknuti vraćanje kiseline u usnu šupljinu, ostavljajući neugodan okus i izazivajući nadraženost.

Kod blažih oblika preporučuje se unos hladne vode, izbjegavanje začinjene, vrele i kisele hrane, te privremeno obustavljanje upotrebe agresivnih higijenskih preparata. Na jezik ne treba nanositi so niti neprovjerene domaće pripravke, posebno ukoliko se pojave ranice, bjelkaste naslage ili crvenilo. Pregled kod stomatologa ili ljekara nužan je ako simptomi ne prolaze, dok naglo oticanje grla i jezika te teškoće pri disanju zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče