Sir predstavlja izuzetno popularan dodatak svakodnevnoj ishrani koji obogaćuje obroke te osigurava ključne nutrijente poput kalcija i bjelančevina. U standardnoj porciji od oko 28 grama nalazi se približno sedam grama proteina, što pogoduje očuvanju mišićne mase i pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Uz nizak nivo ugljikohidrata, određena naučna istraživanja ukazuju da unos sira može povoljnije utjecati na nivo LDL holesterola u poređenju sa namirnicama poput maslaca, mada to ne opravdava neograničenu konzumaciju.
Prekomjerna konzumacija ove namirnice može dovesti do niza zdravstvenih poteškoća i neželjenog debljanja. Zbog visokog udjela masnoća, sir može oslabiti funkciju mišića koji zatvara želudac, izazivajući refluks želučane kiseline i neugodnu žgaravicu. Također, energetska gustoća masnijih varijanti znatno podiže dnevni kalorijski unos, što pri stalnom kalorijskom suficitu rezultira gomilanjem kilograma.
Probavni trakt može biti posebno opterećen kod pojedinaca koji slabo razgrađuju mliječni šećer, što dovodi do fermentacije u crijevima, grčeva, nadutosti i proljeva. Neophodno je jasno razlikovati nepodnošenje laktoze od prave alergije na mliječne proteine poput kazeina i proteina sirutke, s obzirom na to da alergijske reakcije mogu uzrokovati teške smetnje, uključujući respiratorne probleme. Pored toga, znatne količine natrija u pojedinim vrstama mogu predstavljati ozbiljan rizik za osobe sa hipertenzijom.
