Istraživanje zasnovano na podacima više od 300.000 odraslih osoba iz britanske baze UK Biobank, prosječne starosti oko 57 godina, predstavljeno je u stručnom časopisu Journal of the American Heart Association. Među ispitanicima se oko osam procenata izjasnilo kao izraziti večernji tipovi koji na počinak obično odlaze oko 2 sata poslije ponoći. S druge strane, ranoranioci su činili 24 posto uzorka, dok se preostalih 67 posto ispitanika nije striktno svrstalo ni u jednu od navedenih kategorija.
Kardiovaskularni status sudionika ocjenjivan je pomoću sistema Life's Essential 8, koji uzima u obzir prehranu, fizičku aktivnost, pušenje, san, tjelesnu masu, holesterol, nivo šećera u krvi i krvni pritisak. Pokazalo se da osobe sklone kasnom lijeganju imaju 79 posto veću vjerovatnoću za nepovoljan ukupni rezultat u odnosu na one bez izražene vremenske sklonosti. Također, tokom približno 14 godina praćenja, kod noćnih tipova zabilježen je 16 posto veći rizik od moždanog ili srčanog udara, pri čemu je veza izraženija među ženama, dok su ranoranioci imali pet posto rjeđe nepovoljne ishode.
Stručnjaci navode da se znatan dio ovog rizika pripisuje životnim navikama, prvenstveno konzumaciji nikotina i hroničnom manjku sna. Sina Kianersi s Harvardskog medicinskog fakulteta i bolnice Brigham and Women's naglašava da večernji tipovi nerijetko trpe cirkadijalnu neusklađenost, usljed koje unutrašnji biološki ritam ne prati prirodnu smjenu dana i noći ili dnevni raspored. S druge strane, Kristen Knutson iz AHA-e napominje da rezultati pružaju optimizam jer se navike mogu korigovati, ističući da večernji tipovi nisu nužno manje zdravi, ali moraju uložiti dodatan napor u očuvanje zdravog načina života. Kao ograničenje rada navodi se da su većinu činili bijelci s natprosječnim zdravstvenim stanjem, a ritam spavanja procijenjen je jednokratno na osnovu ličnih izjava.
