Viralno.
Ekonomija

Nelegalna internetska trgovina i dalje bez adekvatne kontrole: Izmjene zakona umanjile mehanizme nadzora

Federalna uprava za inspekcijske poslove i Porezna uprava Federacije BiH najavile su pojačane inspekcijse nadzore i kontrole prodaje putem društvenih mreža.

Nelegalna internetska trgovina i dalje bez adekvatne kontrole: Izmjene zakona umanjile mehanizme nadzora

Porezna uprava Federacije BiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove najavile su intenzivnije inspekcijske kontrole prodaje koja se odvija putem društvenih mreža. Iako je regulisanje ove oblasti prijeko potrebno radi suzbijanja višemilionskih gubitaka za budžet i legalne trgovce, stručnjaci upozoravaju da bez čvrstog zakonskog okvira takve aktivnosti ne mogu imati dugoročan efekat. Neregistrovani prodavci na digitalnim platformama svakodnevno posluju bez izdavanja fiskalnih računa i ikakve odgovornosti prema kupcima.

Kako bi se zaštitili potrošači i legalno poslovanje, Federalno ministarstvo trgovine je u saradnji s trgovcima i predstavnicima potrošača ranije kreiralo radnu verziju zakona o elektronskoj trgovini. Međutim, proces je naišao na politička neslaganja, pri čemu su primjedbe dolazile iz redova HDZ-a. Ministrici saobraćaja i komunikacija Andrijani Katić bila je sporna uspostava Registra pošiljki kurirskih službi, koji je trebao evidentirati podatke o pošiljkama, adresama i uplatama, a takav stav navodno su podržali i pojedini članovi Uprave BH Pošte.

Vlada Federacije BiH je sredinom jula tekuće godine usvojila Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, ali on još uvijek čeka konačno usvajanje. U poređenju s ranijom radnom verzijom, novi dokument je znatno izmijenio pristup prodaji putem digitalnih kanala poput Facebooka, Instagrama i TikToka. Umjesto posebnog poglavlja posvećenog trgovini na društvenim mrežama, uveden je širi pravni okvir pružanja usluga informacionog društva, pri čemu formalna registracija nije postavljena kao preduslov da bi se neko smatrao pružaocem tih usluga.

Iz najnovije verzije zakonskog teksta izostavljene su stroge obaveze prema kojima su prodavci morali dostavljati identifikacione dokumente platformama i jasno označavati promotivne objave natpisima poput reklama ili sponzorisanog sadržaja. Također, Nacrt više ne navodi izričite stavke o detaljnim informacijama o proizvodu, ukupnim troškovima sa uračunatim porezima, kao ni posebno pravo kupca na jednostrani raskid kupovine u roku od 14 dana, već se oslanja na opće propise o zaštiti potrošača, uz izostanak posebnog člana o kaznenim mjerama.

U praksi se inspekcijski organi i dalje suočavaju s problemom lociranja nelegalnih trgovaca, zbog čega se kontrole većinom svode na subjekte koji već legalno posluju. Kao jedno od mogućih rješenja navodi se potreba da se podaci centralizuju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, čime bi se omogućio efikasniji pronalazak onih koji robu prodaju na crnom i sivom tržištu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče