Tradicija zabrane rada nedjeljom na sjevernoameričkom kontinentu seže unazad do prvih evropskih naseobina, pri čemu je svaka britanska kolonija imala specifične propise kojima se obustavljao nedjeljni rad. Do ranih šezdesetih godina 20. vijeka gotovo sve američke savezne države primjenjivale su ovakva ograničenja, a više od 40 njih posjedovalo je sveobuhvatan sistem zabrana poznat kao 'plavi zakoni'. Za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je neradna nedjelja za trgovački sektor ozvaničena tek u novembru 2024. godine izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, Sjedinjene Američke Države i Kanada su u proteklim decenijama ukinule većinu restrikcija, ostavljajući tek sporadične izuzetke.
Historijski korijeni ovih propisa vuku porijeklo iz engleskog zakonodavstva, gdje je kralj Henrik III još 1237. zabranio nedjeljne pijace. U Marylandu je 1649. usvojen 'Zakon o religiji' kojim se sankcionisao rad koji nije bio nužan, dok je kolonija Plymouth od 1650. branila fizičke poslove, putovanja i točenje alkohola. Rhode Island je 1679. godine uveo zabranu uz obrazloženje da poslodavci prekomjerno opterećuju radnike, što je argument prisutan i u današnjim javnim raspravama. Prekretnica u tumačenju propisa dogodila se u maju 1961. godine, kada je Vrhovni sud SAD-a potvrdio kaznu od pet dolara izrečenu za sedam zaposlenika robne kuće u okrugu Anne Arundel zbog prodaje registratora, voska za pod, heftalice i igračke-podmornice, zaključivši da je primarni cilj zakona obezbjeđivanje zajedničkog dana odmora, a ne nametanje vjere.
Iako su savezne države potom mahom ukinule zabrane, određena ograničenja su opstala, poput zabrane prodaje automobila u desetak saveznih država i limitirane prodaje alkohola. Najizraženiji otpor liberalizaciji pružio je okrug Bergen u New Jerseyju, gdje su građani na referendumu 1993. godine sa preko 63 posto glasova odbacili ukidanje zabrane prometa odjećom, namještajem i tehnikom. Prijedlog guvernera Chrisa Christieja iz 2010. godine o potpunom ukidanju mjere radi 65 miliona dolara poreskih prihoda nije usvojen. Pravne nesuglasice traju i dalje, pa je u augustu 2025. godine općina Paramus pokrenula tužbu protiv kompleksa American Dream zbog rada više od 120 lokala nedjeljom, dok uprava objekta tvrdi da okružni propisi ne važe na državnom zemljištu.
