Viralno.
Svijet

Zabrinutost u NATO-u: Moguće posljedice izbornog poraza republikanaca na američko vojno prisustvo u Evropi

Saveznici u NATO-u strahuju da bi poraz republikanaca na utorkovim izborima za Kongres mogao navesti Donalda Trumpa da pojača napade na savez i povuče još hiljade američkih vojnika iz Evrope, piše Politico.

Zabrinutost u NATO-u: Moguće posljedice izbornog poraza republikanaca na američko vojno prisustvo u Evropi

Evropski saveznici unutar NATO-a izražavaju sve veću zabrinutost da bi eventualni poraz Republikanske stranke na predstojećim izborima za američki Kongres mogao navesti predsjednika Donalda Trumpa na povlačenje radikalnih poteza u vanjskoj politici. Kako navode medijski izvještaji, suočen s potencijalnim unutrašnjopolitičkim blokadama u zakonodavnoj vlasti, Trump bi kao vrhovni komandant mogao iskoristiti šire ovlasti na međunarodnom planu kako bi demonstrirao odlučnost i mobilisao svoju političku bazu.

Političke projekcije trenutno daju prednost Demokratskoj stranci za preuzimanje Predstavničkog doma, uz mogućnost osvajanja većine i u Senatu, dok se Trump istovremeno suočava s historijski niskim nivoom podrške javnosti. Visoki evropski zvaničnici iz sektora odbrane upozoravaju da je za predsjednike na odlasku karakterističan avanturizam u vanjskim poslovima, naglašavajući da su kontinuirani pritisci na saveznike i kritika Alijanse sastavni dio Trumpove dugogodišnje političke doktrine.

U središtu pažnje saveznika nalazi se revizija rasporeda američkih oružanih snaga na evropskom kontinentu, čiji se zaključak očekuje do decembra. Diplomatski izvori upozoravaju da bi Trump mogao značajno proširiti obim povlačenja trupa, ali i smanjiti američki doprinos zajedničkom budžetu NATO-a te ograničiti učešće u programu PURL, koji služi za nabavku naoružanja za potrebe Ukrajine. Ove bojazni dodatno pojačava nedavni prekid pružanja usluga mreže Starlink Ukrajini, praćen obnovljenim kontaktima i približavanjem Bijele kuće Moskvi.

Bivša zvaničnica NATO-a i analitičarka instituta RUSI Oana Lungescu upozorava da bi ostanak američkih trupa mogao biti iskorišten kao sredstvo ucjene kojim bi se Evropa primorala na prihvatanje mirovnog sporazuma s Rusijom pod uvjetima Washingtona. S druge strane, analitičari iz istraživačkog centra Defense Priorities upozoravaju da, iako trenutni propisi nalažu prisustvo najmanje 76.000 američkih vojnika u Evropi, te pravne barijere možda ne bi zaustavile jednostrane odluke izvršne vlasti. Time bi evropske snage ostale bez ključnih kapaciteta u domenu elektronskog ratovanja, protivzračne odbrane, zračnog izviđanja i dopune goriva.

Iz Bijele kuće odbacuju tvrdnje o narušavanju savezništva, ističući kroz izjave pomoćnice glasnogovornika Olivije Wales da je Trump osigurao historijski dogovor kojim se članice obavezuju na povećanje odbrambenih izdvajanja do pet posto BDP-a do 2035. godine, uz napomenu da američki predsjednik i dalje zamjera saveznicima izostanak podrške tokom sukoba s Iranom. Istovremeno, pojedini zvaničnici članica saveza, poput crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića, pozivaju na smirenost, podsjećajući da se o povlačenju SAD-a iz saveza godinama spekuliše bez realizacije, te da Kongres i dalje ima odlučujuću zakonsku ulogu u definisanju vojnog budžeta i rasporeda trupa.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče