Prema medijskim izvještajima, američki predsjednik Donald Trump razmatra pokretanje opsežnog vojnog napada nakon kongresnih izbora u utorak. Moguće mete obuhvataju iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja, mada konačna odluka još nije donesena. Iako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zagovarao hitnu akciju s već pripremljenim vojnim planovima, Trump mu je tokom vikenda prenio da primarno želi pružiti šansu diplomatiji, uprkos tome što je na skupu u Iowi poručio: 'Jedini razlog zašto nisam završio s Iranom je to što želim biti fin. Ali u nekom trenutku morat ćemo im dati čekić'.
U zaljevskim prijestolnicama raste zabrinutost, pa su Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati već proveli sigurnosne vježbe koje su uključivale i aerodrome. U Abu Dhabiju su posjetioci velikog energetskog foruma ranije napustili događaj na preporuku vlasti, dok su škole u Rijadu preusmjerene na nastavu na daljinu. Diplomatska predstavništva Belgije i Holandije upozorila su na rizik od naglog pogoršanja prilika, dok je emiratski savjetnik Anwar Gargash poručio da se nadaju mirnom ishodu, ali da su 'spremni na najgore'. Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty također je naglasio da bi novi ciklus sukoba donio još veća razaranja.
Regionalne monarhije strahuju da bi, u nemogućnosti da zaustavi direktne američke i izraelske udare, Teheran odgovor preusmjerio na svoje susjede žešće nego tokom borbi u martu. Analitičar Behnam Ben Taleblu ističe kako Iran neće prešutjeti čak ni kraći, ograničeni američki napad na postrojenja. Pojedine arapske zemlje su preko posrednika stavile do znanja Teheranu da su spremne samostalno ili udruženo uzvratiti na eventualne provokacije, podsjećajući na proljetne udare UAE-a dok su ostali uglavnom ostali po strani.
