Viralno.
Ekonomija

Pčelari u Republici Srpskoj strahuju od gubitka četvrtine pčelinjih društava tokom zime

Ekstremne suše, nedostatak polena, sve slabiji prinosi meda i uvoz meda sumnjivog kvaliteta, neki su od najvećih izazova sa kojima se suočavaju pčelari u RS, a predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marjanović upozorava da bi tokom predstojeće zime mogli izgubiti najmanje četvrtinu pčelinjih društava.

Pčelari u Republici Srpskoj strahuju od gubitka četvrtine pčelinjih društava tokom zime

Domaći pčelari u Republici Srpskoj suočavaju se sa ozbiljnim problemima usljed dugotrajnih suša, manjka polena, manjih prinosa i uvoza sumnjivog meda. Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marjanović iznio je procjenu da bi nadolazeća zima mogla donijeti gubitak od minimalno četvrtine ukupnog broja pčelinjih društava. Iako je tekuća godina imala obećavajući početak, intenzivna suša zabilježena tokom jula, avgusta i septembra poništila je ranije dobre rezultate.

Marjanović je naveo lični primjer gubitka od 15 kilograma na vagi u svom pčelinjaku, pojasnivši da su pčele tokom jula i avgusta trošile zimske rezerve umjesto da stvaraju nove zalihe. Također je naglasio da nedostatak polena direktno ugrožava pčele koje se liježu u avgustu, a koje moraju biti dobro ishranjene jer žive znatno duže od ljetnih generacija kako bi preživjele hladni period. On je podsjetio da su prije dvije godine zabilježeni gubici između 30 i 50 procenata, te da je tek nedavno obnovljen taj fond, ali su zajednice ponovo oslabljene pred novu zimu.

Kao rješenje za klimatske izazove predlaže se sadnja medonosnih biljaka otpornih na sušu, ali i savjesnija upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi. Marjanović napominje da očuvanje pčela ima presudan značaj za cjelokupan prehrambeni lanac i životnu sredinu. Dodatno opterećenje predstavlja nelojalna konkurencija u vidu falsifikovanog meda koji snižava cijene, zbog čega je od resornog ministarstva zatraženo ulaganje do 10 miliona KM u savremenu laboratorijsku opremu za kontrolu kvaliteta.

U Republici Srpskoj trenutno djeluje oko 4.000 registrovanih pčelara, dok približno 2.500 njih posjeduje više od 30 košnica i ostvaruje pravo na državne podsticaje. Finansijska podrška koja je za 2025. godinu iznosila 12 KM po košnici trebala bi u ovoj godini dostići maksimalno 20 KM, mada proizvođači traže veće izjednačavanje sa drugim granama stočarstva. Pored toga, zagovara se direktna prodaja potrošačima, edukacija najmlađih i izgradnja oglednih pčelarskih kuća u turističke svrhe.

Kada je riječ o mogućnostima urbanog pčelarenja, Marjanović je na osnovu iskustva iz američkog grada Denvera, gdje je držao 50 košnica na 15 lokacija, ukazao na potrebu prilagođavanja propisa. On smatra da gradovi u Republici Srpskoj nisu preveliki da bi zahtijevali košnice u strogim centrima, ali bi lokalne vlasti mogle znatno doprinijeti planskom sadnjom medonosnog rastinja koje pogoduje oprašivačima.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče