Gotovo svim koraljnim grebenima u plitkim vodama prijeti visok rizik od potpunog kolapsa ekosistema prije 2075. godine, pokazuju rezultati najnovije globalne procjene Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), predstavljeni na marginama konferencije UN-a o biodiverzitetu u Albaniji. Istraživanje je obuhvatilo 127 tropskih i suptropskih ekoregija, odnosno više od 188.000 kvadratnih kilometara grebena širom svijeta. Iako se trenutno oko četvrtine svjetskih grebena u više od 80 zemalja vodi kao kritično ugroženo, s uračunatim posljedicama globalnog zagrijavanja taj udio doseže čak 96 posto.
Ova najviša kategorija opasnosti obuhvata i neke od najznačajnijih morskih sistema, među kojima su australski Veliki koraljni greben, Koraljni trougao u zapadnom Pacifiku i jugoistočnoj Aziji, Mezoamerički sistem te grebeni Crvenog mora. U Australiji su trenutno četiri od 17 regija kritično ugrožene, no sve će se naći u toj kategoriji pod uticajem rasta temperatura. Istovremeno, grebeni zapadnog Galapagosa već su doživjeli potpuni kolaps, a stručnjaci upozoravaju da bi konačni postotak ugroženosti mogao biti i veći jer za četiri analizirane regije nije bilo dovoljno podataka.
Koraljni grebeni, često nazivani „kišnim šumama mora“, podržavaju četvrtinu svih morskih vrsta te predstavljaju ključan izvor hrane, obalne zaštite od erozija i oluja, kao i ekonomski oslonac kroz ribarstvo i turizam za stotine miliona ljudi. Kolaps ekosistema nastupa kada greben više ne može sam sebe održavati usljed masovnog gubitka živih koralja, pri čemu tvrde koralje zamjenjuju alge, spužve i morski krš, što dovodi do nestanka raznolikih životinjskih vrsta, od sitnih beskičmenjaka do grebenskih riba.
