Naučnici sa Friedmanove škole za nauku o ishrani i politiku pri Univerzitetu Tufts proveli su istraživanje koje je objavljeno 19. oktobra u stručnom časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics. Rad je obuhvatio prehrambene navike oko 30.000 punoljetnih Amerikanaca starijih od 20 godina kroz osam ciklusa nacionalnog istraživanja NHANES u rasponu od 2003. do 2018. godine. Tokom tog ispitivanja dobrovoljci su u dva navrata detaljno bilježili sve namirnice i napitke unesene tokom prethodna 24 sata.
Rezultati pokazuju da je prosječna količina popijene kafe ostala nepromijenjena i iznosi oko 385 mililitara, odnosno 13 unci dnevno. Uprkos tome, prosječan unos energetske vrijednosti iz ovog napitka porastao je za gotovo 40 procenata, tačnije sa nekadašnje 43 na 60 kilokalorija po danu. Do ovakvog skoka došlo je prvenstveno zbog promjena u vrsti dodataka koje ljudi svakodnevno stavljaju u šoljicu.
Iako je obično kravlje mlijeko po masi i dalje vodeći dodatak sa prosječnih 21,4 grama dnevno, a prate ga biljno vrhnje sa 8,1 gramom te šećer sa 4,4 grama, najveći skok zabilježili su nemliječni proizvodi. Njihova upotreba je u prosjeku porasla sa 3,65 na čak 10,5 grama dnevno, pri čemu je biljno vrhnje naraslo sa 3,37 na osam grama, dok se potrošnja biljnog mlijeka uvećala sa 0,27 na 2,45 grama na dan.
Kada se posmatra kalorijska vrijednost, biljno vrhnje je preuzelo vodeću ulogu i u 2018. godini donosilo 18,5 kilokalorija dnevno, dok je šećer nosio 16, a mlijeko 11 kilokalorija, za razliku od 2003. godine kada je to vrhnje donosilo tek 7,71 kilokaloriju. Glavni autor studije Yongyi Pan sa Friedmanove škole istakao je: „Otkrili smo da je biljno vrhnje koje se dodaje kafi sada prestiglo i šećer i mliječne proizvode po doprinosu ukupnoj energiji koja se unosi kafom. Biljna vrhnja mogu imati mnogo zasićenih masti, koje su kalorične. To bi moglo objasniti povećanje kalorija koje dolaze od biljnog vrhnja.“ Pan je također napomenuo da su ovakvi proizvodi prisutni još od pedesetih godina prošlog stoljeća, ali njihova popularnost naglo raste zbog potrage za alternativama mliječnom asortimanu.
Analiza je dodatno pokazala da osobe koje manje spavaju ili rade duže smjene piju veće količine kafe u poređenju sa onima koji imaju kraće radno vrijeme i više sna, dok sam kvalitet prehrane nije utjecao na količinu popijene kafe. Stariji autor studije i profesor na Friedmanovoj školi Fang Fang Zhang naglasio je: „Konzumacija kafe povezuje se s nekoliko zdravstvenih koristi. Međutim, kafi se često dodaju šećer i vrhnje, što može doprinijeti većem unosu kalorija iz dodanog šećera i zasićenih masti.“ Naučnici su kao osnovno ograničenje istakli oslanjanje na lične prijave učesnika, s obzirom na to da svakodnevna ishrana varira.
