Prema zvaničnim saopćenjima iz Vatikana, papa Lav XIV podvrgnut je operativnom zahvatu tokom kojeg mu je odstranjen donji režanj desnog plućnog krila zajedno sa pripadajućim limfnim čvorovima, nakon što mu je dijagnostikovan adenokarcinom pluća. Ova maligna bolest spada u grupu nemikrocelularnih karcinoma, koji čine oko 85 posto svih malignih tumora pluća. Za razliku od nekih drugih oblika koji zahvataju centralne disajne puteve, adenokarcinom se najčešće razvija u perifernim dijelovima pluća iz žljezdanih ćelija zaduženih za lučenje sluzi.
Iako je konzumacija duhana i dalje značajan faktor rizika, adenokarcinom je znatno češći kod nepušača u poređenju s drugim vrstama raka pluća, pri čemu se u znatnom broju slučajeva javlja i kod osoba koje nikada nisu pušile, kao i kod žena i mlađih pacijenata, dok je prosječna starost oboljelih oko 70 godina. Među ostalim rizičnim faktorima izdvajaju se zagađenje zraka, profesionalna izloženost azbestu, boravak u slabo ventilisanim prostorima, prethodna zračenja grudnog koša te genetska predispozicija. Bolest se u početnoj fazi rijetko manifestuje jasnim simptomima, zbog čega se, kao i u slučaju poglavara Katoličke crkve, nerijetko otkriva slučajno prilikom radioloških snimanja iz drugih razloga.
Kada se simptomi pojave, najčešće obuhvataju dugotrajan kašalj, otežano disanje, bolove u grudnom košu i iskašljavanje krvi, dok nagli gubitak tjelesne težine, hronični umor i gubitak apetita obično upućuju na uznapredovali stadij. Dijagnostički proces standardno počinje CT snimanjem, dok je za definitivnu potvrdu neophodna biopsija tkiva. Također, adenokarcinom se izdvaja kao molekularno izuzetno dobro istražen tumor, pa genetske analize mutacija poput EGFR ili ALK omogućavaju primjenu preciznih ciljanih terapija i imunoterapije, prilagođenih profilu svakog pacijenta.
