Alergije predstavljaju sve učestaliji zdravstveni problem kod kućnih ljubimaca, naročito pasa, a mogu se manifestovati u bilo kojoj životnoj dobi. Riječ je o prekomjernoj reakciji imunološkog sistema na inače bezopasne tvari iz okruženja ili hrane. Tačni uzroci nastanka ovih poremećaja još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, pri čemu značajnu ulogu mogu imati genetika, životni stil, sastojci u ishrani te izloženost alergenima.
Intenzivan svrab smatra se jednim od glavnih pokazatelja alergijske reakcije, usljed čega se psi učestalo češu, ližu, grizu ili trljaju o predmete, što dovodi do gubitka dlake i oštećenja na koži. Nelagoda često uzrokuje nemir i promjene u ponašanju, a prateći simptomi mogu uključivati oticanje, crvenilo, kihanje, curenje iz nosa i suzenje očiju. Reakcije se mogu razviti unutar nekoliko sati, ali i nakon 48 do 72 sata, dok u rijetkim okolnostima može nastupiti anafilaksija, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Alergija na hranu kod pasa najčešće je potaknuta određenim proteinima poput piletine, govedine, svinjetine, mlijeka i jaja, mada smetnje mogu izazvati i pojedini biljni sastojci. Simptomi nisu nužno ograničeni na kožne promjene, perutanje i svrab stomaka ili šapa, već obuhvataju i probavne smetnje poput povraćanja i učestale meke stolice. Vlasnici ove znakove nerijetko pogrešno smatraju prolaznim tegobama, zbog čega je ponavljane simptome neophodno prijaviti stručnjaku.
