Viralno.
Zdravlje

Nedostatak izloženosti dnevnom svjetlu dovodi se u vezu s povišenim rizikom od razvoja demencije

Ljudi koji tokom dana provode više vremena na jakom svjetlu rjeđe obolijevaju od demencije, pokazala je studija na 87.577 odraslih osoba iz Velike Britanije, koje su naučnici pratili više od osam godina.

Nedostatak izloženosti dnevnom svjetlu dovodi se u vezu s povišenim rizikom od razvoja demencije

Istraživanje koje su proveli stručnjaci s Medicinskog univerziteta u Guangzhouu, a koje je objavljeno u stručnom časopisu General Psychiatry, ukazalo je na značajnu ulogu prirodnog svjetla u prevenciji kognitivnih poteškoća. Analiza je obuhvatila ispitanike iz britanske zdravstvene baze UK Biobank, koji na početku praćenja nisu imali znakove demencije. Učesnici su u prosjeku imali 62 godine, pri čemu su žene činile nešto više od polovine ukupnog broja ispitanika.

Svaki od učesnika nosio je sedam dana poseban uređaj na ručnom zglobu namijenjen praćenju fizičke aktivnosti i intenziteta okolnog svjetla. Tokom prosječnog perioda praćenja od 8,1 godine, demencija je dijagnosticirana kod 741 osobe. Rezultati su pokazali da su osobe izložene svjetlu jačem od 1.000 luksa tokom dana, što odgovara boravku vani po oblačnom vremenu, imale za oko 16 posto manji rizik od obolijevanja u odnosu na one u tamnijem okruženju.

Još povoljniji ishod zabilježen je kod osoba koje su svakodnevno provele najmanje 42 minute na svjetlu većem od 5.000 luksa, kakvo je prisutno tokom vedrih dana, gdje je rizik bio smanjen za približno 17 posto. Prema ocjeni autora studije, izostanak 42 minute jakog dnevnog svjetla pokazao se snažnijim indikatorom buduće demencije nego šest poznatih faktora rizika, uključujući pretilost, konzumaciju alkohola i povrede glave, dok noćno osvjetljenje nije pokazalo značajan utjecaj.

Istraživači navode da se objašnjenje krije u cirkadijalnom ritmu, odnosno unutrašnjem biološkom satu koji reguliše san, ponašanje i funkcije mozga prema smjeni dana i noći. Promjene u obrascima spavanja, fizičkoj aktivnosti i strukturi mozga objasnile su oko jedne trećine uočene povezanosti. Ova korelacija bila je naročito izražena kod onih koji kasnije idu na spavanje, osoba izloženih svjetlu tokom noći, kao i kod nosilaca rizične varijante gena APOE ε4.

Hongliang Feng s Medicinskog univerziteta u Guangzhouu istakao je kako bi izloženost dnevnom svjetlu mogla postati novi parametar u procjeni rizika od ove bolesti. Iako studija dokazuje statističku povezanost a ne direktnu uzročno-posljedičnu vezu, naučnici naglašavaju da bi veći boravak na prirodnom svjetlu mogao biti pristupačna i praktična preventivna mjera za očuvanje mentalnog zdravlja.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče